DIŽE KREDIT ZA OTPREMNINE

HGK se do kolovoza rješava 152 zaposlenika

  • Autor: Petra Sjauš
  • Zadnja izmjena 09.07.2014 09:50
  • Objavljeno 09.07.2014 u 09:50
Luka Burilović

Luka Burilović

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: HGK

Na sjednici Skupštine Hrvatske gospodarske komore (HGK) predstavljena je prva faza reforme te organizacije, u okviru koje je predviđeno smanjenje broja organizacijskih jedinica i smanjenje broja zaposlenih. Kako je naglasio predsjednik Luka Burilović, pokrenut je program zbrinjavanja viška radnika te je Skupština potvrdila najpovoljniju ponudu Raiffeisen banke za sklapanje ugovora za namjenski kredit kako bi radnicima mogla isplatiti otpremnine

'Reforma Komore proces je koji će trajati', više je puta naglasio predsjednik Luka Burilović predstavljajući prvu fazu reforme na Skupštini HGK-a.

Reforma će se odvijati u dvije faze. Prva podrazumijeva reorganizaciju, odnosno smanjenje broja organizacijskih jedinica i direktora kako bi se povećala učinkovitost i kontrola te smanjenje broja zaposlenih. Prema riječima predsjednika Burilovića, ovom organizacijskom shemom četiri potpredsjednika imaju izravnu nadležnost za pojedine organizacijske jedinice. Time se povećava odgovornost potpredsjednika, a postiže se i snažnija kontrola.

Druga faza reforme odnosi se na okretanje članicama i daljnje uštede u poslovanju na svim poljima.

'Nakon analize situacije pokrenut je postupak zbrinjavanja viška radnika. HGK sada broji 622 zaposlenika, a od 1. kolovoza ostat će na 470. Dakle, ukupno odlazi 152 djelatnika', kazao je Burilović i naglasio kako se više od 90 posto djelatnika od njih 152 dobrovoljno prijavilo te da u toj masi nisu samo osobe koje imaju pravo na prijevremenu mirovinu, već i osobe koje svoje karijere nastavljaju negdje drugdje. Prema Burilovićevim riječima, preostalih 10 posto nije potrebno za učinkovito funkcioniranje HGK-a.

Skupština HGK-a potvrdila je najpovoljniju ponudu Raiffeisen banke za sklapanje ugovora za namjenski kredit za zbrinjavanje radnika HGK-a u iznosu od 13,5 milijuna kuna na godinu dana, uz kamatu od 5,35 posto, budući da Komora nije predvidjela sredstva za otpremnine.

'Za otpremnine je potrebno 13,5 milijuna kuna, a za plaće tih djelatnika za godinu dana trebalo bi izdvojiti 15,3 milijuna kuna. Kredit podižemo na godinu dana. Od komercijalnih banaka tri su dale svoje ponude: RBA, PBZ i Kreditna banka. No najpovoljniju kamatnu stopu od 5,35 posto dala je RBA. Kao polog HGK će dati svoje nekretnine', pojasnio je Burilović.

Što će biti s čitavom zbirkom vrijednih umjetnina koje posjeduje HGK?

'To je nešto čime se u budućnosti nećemo baviti, ali svakako ono što posjedujemo, stavit ćemo u funkciju', kazao je Burilović i dodao kako razmišljaju o galeriji.

'Provodimo uštede u svim segmentima poslovanja, a samo u prvoj fazi uštedjet ćemo 16,6 milijuna kuna na godišnjoj razini. Reforma mora biti brza i intenzivna', dodao je Burilović.

'Programom zbrinjavanja optimizirat će se broj zaposlenika. Provedene su uštede na području voznog parka, kao i digitalizacijom brošura i tiskanih materijala. Sve je to učinjeno kako bi upravljački sustav bio manji, ekonomičniji i efikasniji. Prvi će se učinci ušteda osjetiti odmah, a puni efekt ušteda iz prve faze postići ćemo do kolovoza 2015. godine. To znači više sredstava za aktivnosti i projekte prema članicama', kazao je Burilović.

Organizacijska shema HGK-a HGK

Organizacijska shema HGK-a HGK

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: HGK

Izvješće o radu HGK-a za prošlu godinu skinuto je s dnevnog reda s obzirom na to da inventura za 2013. nije napravljena na vrijeme.

'Inventura je trebala biti napravljena 31. prosinca 2013. godine. No zašto nije, ne znam. A sve i da jest, izdao bih nalog da se sastavi nova inventurna komisija za popis imovine. Nova inventura je započela u svibnju. Nadam se da će izvješće biti gotovo u rujnu. Volio bih da nalaz potvrdi da je sve u redu', kazao je Burilović.

Skupština HGK-a također je donijela i odluku koja je omogućila da se do kraja godine plaćanja članarine oslobode članice HGK-a s poplavljenih područja. Radi se o 62 tvrtke koje su registrirane na nekom od poplavljenih područja, koje tamo posluju ili imaju sjedište. Također, otvoren je i pomoćni ured Komore u Drenovcima.

Stanje hrvatskog gospodarstva - deseti kvartal bilježimo kontinuirani pad

Hrvatsko je gospodarstvo, u okolnostima postupnog oporavka globalne i europske ekonomije, i dalje u dubokoj recesiji. Već deseti kvartal bilježimo kontinuirani pad, koji je ipak sve slabije dinamike. Iako se u prvih pet mjeseci 2014. bilježe pozitivni trendovi u industriji, trgovini na malo, turizmu i robnom izvozu koji daju određeni optimizam, oni su nedovoljni da bi ozbiljnije sugerirali izlazak iz sadašnje gospodarske situacije. Pojedine su ekonomske varijable nakon pet godina realno manje od 12 do 40 posto. Primjerice, BDP je realno manji za više od 12 posto, industrijska proizvodnja za 18 posto, promet u trgovini na malo koji odražava osobnu potrošnju (ona čini oko 60 posto BDP-a) više od 16 posto, građevinarstvo 38 posto, robni izvoz za 6,8 posto, zaposlenost za 12 posto, uz povećanje nezaposlenosti za čak 46 posto. Deficit proračuna istodobno je veći više od šest puta, a javni je dug zbog toga dinamično rastao i veći je 14 posto, kao i bruto inozemni dug koji je porastao za 12 posto i prelazi razinu ostvarenog BDP-a u svakoj od posljednjih pet godina, i to svake godine sve više.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!