CRO DEMOSKOP

HDZ unatoč aferama raste, SDP tone sve dublje

  • Autor: V. B.
  • Zadnja izmjena 06.10.2018 11:46
  • Objavljeno 06.10.2018 u 11:46
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Puklavec/PIXSELL

Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno početkom listopada, pokazuje nekoliko zanimljivih nalaza o preferencijama političkih stranaka, percepciji političara i drugim odnosima u političkoj areni

Da su parlamentarni izbori provedeni početkom listopada (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59%), HDZ bi i ovaj mjesec bio relativni izborni pobjednik, piše N1.

Na ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 27,5 posto (prema 27,2 posto iz rujna). Rast potpore stranci na vlasti nisu omeli događaji u brodogradilištima niti afera s lažnim SMS-ovima. S druge strane SDP je zabilježio novi najniži rezultat (sada 17,7 posto prema 18,1 posto iz rujna).

Živi zid je na trećem mjestu s izborom od 12,4 posto (malo manje od prošlomjesečnih 12,7 posto). Negativni rezultat zabilježio je i Most s izborom od 6,0 posto (prije mjesec dana 6,8 posto). Među prve četiri stranke na ljestvici rejtinga u odnosu na prošli mjesec samo je HDZ zabilježio međumjesečni rast, dok su sve tri ostale stranke (SDP, Most i Živi zid) zabilježile međumjesečni pad izborne podrške.

Na ljestvici rejtinga političkih stranaka iza vodećeg četverca s izbornom potporom od 3,5 posto slijede Neovisni za Hrvatsku (u rujnu 2,9 posto) i HSS (prije mjesec dana 3,3 posto). Stranka BM 365 zabilježila je izbor od 2,9 posto (u rujnu 3,4 posto), a slijedi stranka Pametno s 2,8 posto.

U usporedbi s prošlogodišnjim listopadom najveći je međugodišnji pad podrške zabilježen za HDZ (-6,0 postotnih bodova), dok je na izbornom kontu SDP-a pad nešto niži (-4,5 postotnih bodova). Most bilježi pad od 1,8 postotnih bodova, dok je Živi zid jedini dobitnik među vodećim četvercem (+5,9 postotnih bodova).

Vrh ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara drži predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović koja je na ovomjesečnih 25,2 posto (prema rujanskih 21 posto). Na drugom je mjestu "Nitko" (niti jedan političar) s izborom od 20 posto (prema prošlomjesečnih 19,8 posto).

Premijer Andrej Plenković se zadržao na trećem mjestu s 9,7 posto izbora (prije mjesec dana 7,7 posto). Slijedi Anka Mrak Taritaš s izborom od 7,3 posto (u rujnu 6 posto), dok je Ivan Sinčić na petom mjestu sa 6 posto izbora (u rujnu 4,9 posto). Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Ivan Pernar i Božo Petrov (obojica po 2,6 posto), Zoran Milanović (2,5 posto), Zlatko Hasanbegović (2,1 posto) i Krešo Beljak (1,7 posto). Zanimljivo je kako niti ovaj mjesec među deset najpozitivnijih hrvatskih političara nema predsjednika najveće oporbene stranke, Davora Bernardića koji s 0,6 posto izbora drži četrnaesto mjesto.

Na vrhu ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara je premijer Plenković s izborom od 25,4 posto (u odnosu na 25,8 posto iz rujna). Na drugom je mjestu Davor Bernardić s izborom od 14,4 posto (u rujnu 13,7 posto). Na trećem su mjestu "Svi političari" kao zasebna kategorija odgovora s izborom od 12,9 posto (prema 11,4 posto iz rujna). Četvrto mjesto drži Milorad Pupovac s 8,5 posto izbora (u rujnu 5,9 posto), a slijedi Zlatko Hasanbegović (7,4 posto). Među deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Milijan Brkić (5,5 posto), Milan Kujundžić (2,7 posto), Ivan Pernar (1,5 posto), te Gordan Jandroković i Kolinda Grabar-Kitarović (oboje po 1,3 posto).

Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj društvenog optimizma) podupire 19,8 posto građanki/građana (prema 19,6 posto iz rujna). U ovomjesečnom istraživanju 72,4 posto ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 73 posto iz rujna. Kakav je smjer zemlje ne zna 7,8 posto građana/ki. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 57,6 posto (u rujnu 50,5 posto), dok je među glasačima glavnog koalicijskog partnera HNS-a taj udio niži i iznosi 47,6 posto. Među glasačima SDP-a udio društvenih optimista je značajno niži i iznosi svega 3 posto.

Razina potpore politici Vlade RH u dvadesettrećem mjesecu njezina mandata iznosi 31,6 posto (prema 30,5 posto iz prethodnog mjerenja u rujnu). Kad je riječ o nepodršci politike Vlade u ovomjesečnom istraživanju ona iznosi 54,7 posto (u rujnu je iznosila 58,3 posto). Doživljaj rada Vlade RH, osim kroz kriterij podrške politici Vlade, mjeri se i kroz školsku ocjenu koja u ovomjesečnom istraživanju iznosi 2,15 (prije mjesec dana ocjena je bila 2,13). Kad je riječ o biračima stranaka pozicije i opozicije, najvišu ocjenu Vlada bilježi među glasačima HDZ-a (3,22), dok je ona najniža među glasačima Živog zida (1,69).

Predsjednica Republike je za svoj rad dobila čvrstu trojku, odnosno 3,32 (u odnosu na 3,28 koliko je izmjereno početkom rujna). Najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad bilježi ocjenu od 1,91 (u rujnu 1,97).

Najvažnija tema/događaj u posljednjih mjesec dana su problemi u dva brodogradilišta (Uljanik i 3. maj) i to za 26,6 posto hrvatskih građana. Događaji vezani uz tzv. aferu lažnih SMS poruka u ovomjesečnom su mjerenju na drugom mjestu s izborom od 20,8 posto.

Izbor Luke Modrića za najboljeg nogometaša svijeta u izboru FIFA-e je na trećem mjestu s 16,3 posto. Još je samo jedna tema zabilježila izbor veći od deset posto - rasprave o mirovinskoj reformi (s izborom od 12,7 posto).

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!