Iako iz Miholjskog zbora tvrde da ove subote, 4. listopada, neće organizirati nikakvo okupljanje u Morinju povodom dolaska hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana, istodobno poručuju da imaju informacije kako će se toga dana ipak nešto održati u selu kod Kotora
Međutim, prema podacima Uprave policije, za taj dan nije prijavljen nijedan javni skup. Iz policije su za Vijesti neslužbeno poručili da će, ukoliko dođe do spontanog okupljanja građana, reagirati “u skladu sa situacijom”, naglasivši da su i Grlić Radman i njegov crnogorski kolega Ervin Ibrahimović štićene osobe.
Predsjednik Miholjskog zbora Zdravko Nišavić kazao je za “Vijesti” da je njihova organizacija policiji prijavila okupljanje u Morinju za 10. listopada, a ne za 4. te da se ograđuje od navoda portala “IN4S” koji je objavio kako oni stoje iza prosvjeda najavljenog za subotu.
Miholjski zbor: Boka neće šutjeti
“IN4S”, portal blizak nekadašnjem Demokratskom frontu, objavio je tekst pod naslovom “Miholjski zbor: Boka neće šutjeti – narod na protest protiv sramne namjere Vlade”, u kojem se navodi da zbor poziva “narod Boke, sve čestite ljude i srodne organizacije” da spriječe Grlića Radmana da, polaganjem vijenca, “gazi obraz Boke i Crne Gore”. U tekstu se iznose i teške kvalifikacije poput “ljudski škart” i “zlonamjerni Hrvat”.
No, u službenom priopćenju koje je Miholjski zbor dostavio redakciji Vijesti, a koje su u cijelosti, bez izmjena, objavili neki portali u Crnoj Gori i Srbiji, takvih izraza nema, niti se poziva na prosvjed ili okupljanje. U izvornom tekstu spominje se tek zahtjev da se ukloni “maliciozna tabla u Morinju” i zaštiti dostojanstvo Boke i Crne Gore.
Sporna ploča i političke tenzije
Spomen-ploča u Morinju otkrivena je u listopadu 2022. godine. Tadašnji ministri Ranko Krivokapić i Raško Konjević zajedno s Grlić Radmanom i hrvatskim ministrom branitelja Tomom Medvedom inaugurirali su obilježje na mjestu gdje je početkom 1990-ih postojao tzv. sabirni centar za ratne zarobljenike s dubrovačkog ratišta.
U logoru je bilo zatočeno 292 ljudi iz dubrovačke regije, od kojih je 169 svjedočilo o nečovječnom postupanju. Četiri osobe su zbog ratnog zločina osuđene na ukupno 12 godina zatvora.
Ploča, međutim, nije postavljena u skladu sa zakonom jer nije imala odobrenje Vlade niti suglasnost Općine Kotor. Inspekcija je 2022. naložila uklanjanje, no to je više puta spriječila Vojska Crne Gore. Dio javnosti smatra da natpis na ploči netočno tumači povijesne događaje i prebacuje odgovornost na Crnu Goru.
Na ploči piše: “Velikosrpska agresija na Hrvatsku. Sjećamo se zločina počinjenih da bi se osramotili ime i duh Crne Gore. Izražavamo žaljenje za sve patnje koje su preživjeli zatočenici. Da se nikada ne ponovi.”
vezane vijesti
Stavovi Miholjskog zbora
U “pravom” priopćenju Miholjskog zbora navodi se kako “elementarna pravda nije jednaka prema svima” te se od političara tražilo da uklone ploču u Morinju. Organizacija tvrdi da je ploča postavljena uz “lažne navode o velikosrpskoj agresiji” i traži da se Krivokapić i Konjević kazneno procesuiraju, a Grlić Radman proglasi nepoželjnom osobom u Crnoj Gori.
“Ukoliko vi kao nosioci javnih funkcija ne znate da zaštitite državu koja vam je dana na povjerenje, onda je obaveza građana da zaštite svoja zakonom stečena prava”, stoji u priopćenju.
Prema pisanju “Vijesti”, Grlić Radman bi krajem tjedna trebao boraviti u Crnoj Gori. U Morinju će zajedno s Ibrahimovićem položiti vijenac i zapaliti svijeću ispred spomen-ploče. Njegova savjetnica Vanda Babić Galić izjavila je da je riječ o “znaku sjećanja na stradalnike logora, ali i zalogu stabilnih odnosa dvije susjedne zemlje”.
Sporovi između Podgorice i Zagreba
Spomen-ploča u Morinju samo je jedno od otvorenih pitanja u odnosima Crne Gore i Hrvatske. Zbog ovog i sličnih sporova, Zagreb je blokirao zatvaranje Poglavlja 31 u pregovorima Crne Gore s EU.
Dvije zemlje pregovaraju o djelomičnom dogovoru koji bi, prema informacijama “Vijesti”, mogao uključivati isplatu odštete bivšim zatočenicima logora, ostanak ploče na mjestu, ali i promjenu imena kotorskog bazena, koji je nazvan po Zoranu Džimiju Gopčeviću - bivšem vaterpolistu i, prema tvrdnjama Zagreba, čuvaru logora.
Dogovor bi predvidio i da se o spornom školskom brodu “Jadran” privremeno prestane govoriti, dok se pitanje ne riješi bilateralno ili arbitražom. Granica na moru i slučaj logora Lora u Splitu ostali bi otvoreni.
