Ministri financija 19 zemalja eurozone završili su sastanak s novim zahtjevima koje će Grčka u sljedeća tri dana trebati prihvatiti kao uvjet za početak pregovora o trećem paketu financijske pomoći. Svjetski mediji pak javljaju kako je njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila da je u odnosima s Grčkom izgubljeno povjerenje i da neće biti dogovora po svaku cijenu, a grčki premijer Aleksis Cipras je rekao da će dogovora biti budu li ga željele sve strane. Francuska je na sinoćnjem sastanku predvodila skupinu država koje blokiraju namjere Njemačke da de facto izazove Grexit
Austrijski ministar financija Hans Joerg Schelling izjavio je da je eurogrupa zatražila novi reformski program, koji treba prihvatiti grčki parlament, javlja HRT. Njegov finski kolega Alexander Stubb rekao je da su se ministri dogovorili oko dalekosežnih uvjeta koji moraju biti prihvaćeni u grčkom parlamentu do 15. srpnja, to jest u sljedeća tri dana. To se odnosi na privatizaciju, mirovinski sustav, tržište rada i na porez na dodanu vrijednost, dodao je Stubb.
Bez toga neće biti pregovora o novom paketu pomoći, rekao je Schelling.
Predsjednik eurogrupe Jeoren Dijsselbloem rekao je da će s rezultatima sastanka eurogrupe upoznati čelnike eurozone, koji su započeli izvanredni summit o Grčkoj u trenutku kada je završio sastanak eurogrupe.
Povjerenik za ekonomske i financijske poslove Pierre Moscovici je rekao da je postignut napredak, da su ostale neke razlike te da je sada na čelnicima zemalja eurozone da pronađu rješenje.
Neimenovani grčki dužnosnik, kako prenosi dopisnik AFP-a s pregovora, izjavio je da je 'nacrt sporazuma u redu, ali ne u potpunosti', te da bi 's pištoljem uperenim u glavu ovo svatko morao prihvatiti'
"The rest is okay but not very okay. With a gun to your head, you would say okay too" - Greek govt official @AFP #PT
— Rachel O'Brien (@robr1) July 13, 2015
"Najvažnija je valuta povjerenje, a to je već izgubljeno. Neće biti dogovora po svaku cijenu", izjavila je Merkel dolazeći na krizni summit čelnika eurozone o Grčkoj. Dodala je da je sitaucija iznimno teška, da je izgubljeno puno vremena te da ne treba očekivati jednoglasnu preporuku ministara financija eurozone, koji su se također okupili na izvanrednom sastanku.
"Ovdje sam kako bismo postigli pošten kompromis. To smo dužni građanima Europe. Možemo postići dogovor večeras ako sve strane žele", rekao je Cipras.
Cijeli ovaj vikend zemlje članice eurozone pokušavaju, zasad bez uspjeha, postići dogovor u uvjetima za treći paket financijske pomoći Grčkoj i tako izbjegli izbacivanje te zemlje iz eurozone.
Zemlje članice su međusobno podijeljeneo oko toga je li grčki plan reformi dovoljno dobar da bi omogućio otvaranje pregovora o trećem paketu pomoći. Više vlada nema povjerenja u grčku vladu da će provesti ono što obećava, a Njemačka je čak kao jednu od mogućnosti predložila izlazak Grčke iz eurozone privremeno na put godina i tako pokušala restrukturirati svoj golemi dug.
Francuski predsjednik Francois Holland, koji se najviše zauzima za dogovor s Grčkom, izjavio je da nema privremenog izlaska. "Ili će Grčka izići iz eurozone ili neće, nema privremenog izlaska", rekao je Hollande.
"Grčka izvan eurozone značila bi Europu koja ide natrag, a ne naprijed, a ja to ne želim", rekao je francuski predsjednik.
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker izjavio je da će se boriti do posljednje sekunde za dogovor s Grčkom.
"Borbeno sam raspoložen. Borit ću se do posljednje sekunde za dogovor i nadam se da ćemo ga imati", rekao je Juncker.
Euroskupina u nacrtu dokumenta spominje mogućnost Grexita
Euroskupina, tijelo koje okuplja ministre financija eurozone, pripremilo je dokument za summit šefova država ili vlada zemalja koje dijele zajedničku valutu u kojem se izrijekom spominje mogućnost privremenog izlaska Grčke iz eurozone i traži strogi nadzor u provedbi reformskog programa.
"U slučaju da se ne može postići dogovor, Grčkoj bi trebalo ponuditi brze pregovore o time-outu iz eurozone s mogućim restrukturiranjem duga", kaže se u dokumentu u koji je Hina imala uvid.
Riječ je o dokumentu koji su za čelnike eurozone pripremili njihovi ministri financija, koji su u subotu i nedjelju radili na pripremi summita eurozone. Summit čelnika eurozone započeo u nedjelju popodne.
U dokumentu na četiri stranice ima zahtjeva koji su stavljeni u uglate zagrade, što znači da o njima nije bilo suglasnosti svih 19 ministara financija i da je odluka o tome prepuštena čelnicima zemalja eurozone.
Mogućnost privremenog izlaska Grčke iz eurozone, što je njemačka ideja, stavljena je u uglate zagrade. Isti slučaju je s još nizom zahtjeva, koji izgledaju prilično neugodno za Grčku.
Jedan od takvih prijedloga je da se grčka imovina u vrijednosti od 50 milijardi eura stavi u neki postojeći vanjski i neovisni fond, poput Instituta za rast u Luksemburgu. Taj bi fond privatizirao tu imovinu, a dobivena sredstva služila bi za smanjenje grčkog duga. Fondom bi upravljale grčke vlasti pod nadzorom relevantnih europskih institucija.
Grčka bi kao preduvjet za početak pregovora o novom programu pomoći iz Europskog stabilizacijskog mehanizma morala do 15. srpnja, dakle u sljedeća tri dana, u parlamentu izglasati niz mjera, koje se, između ostaloga, odnose na pojednostavljenje sustava PDV-a i proširenje porezne osnove, poboljšanje dugoročne održivosti mirovinskog sustava kao dio sveobuhvatne reforme mirovinskog sustava, jamstva za punu neovisnost grčke statističke agencije.
To su preduvjeti samo za početak pregovara o novom paketu pomoći, a za njihovo zaključenje traže se nove mjere.
"Grčka ponuda reformskih mjera (koja je grčki parlament izglasao protekli vikend) mora biti ozbiljno pojačana kako bi se u obzir uzelo jako pogoršana ekonomska i fiskalna pozicija zemlje tijekom prošle godine. Grčka vlada se mora obvezati da će pojačati svoje prijedloge u područjima koje su identificirale institucije, zajedno sa zadovoljavajućim vremenskim rasporedom za donošenje zakona i njihovu provedbu", kaže se u dokumentu.
Tu se spominje ambiciozna reforma mirovinskog sustava, privatizacija elektrodistribucijske mreže, reforme zakona o radu te nužne mjere za jačanje financijskog sektora, među njima i odlučne korake za pitanje kredita koje dužnici ne mogu vraćati.
Prema dokumentu, Grčka je pristala na povratak "trojke" u Atenu, a u tekstu se kaže da treba u "potpunosti normalizirati metode rada s institucijama, uključujući i potrebni rad na terenu, u Ateni".
Grci su pristali i na izravni nadzor rada vlade kod predlaganja zakona. "Vlada se mora konzultirati i složiti s institucijama o svim nacrtima zakona u relevatnim područjima na vrijeme prije nego što se upućuju u javnu raspravu i u parlament", kaže se u dokumentu.
Kao jedan od zahtjeva, o kojem nema suglasnosti i nalazi se u uglatim zagradama, je i onaj da vlada vrati sve one zakone koje je jednostrano promijenila bez konzultacija s institucijama.
U dokumentu se prima na znanje procjena institucija o visini moguće financijske pomoći između 82 i 86 milijardi eura. Također se primaju na znanje hitne financijske potrebe Grčke u visini od sedam milijardi eura do 20. srpnja i dodatnih 5 milijardi eura do 5. kolovoza.
Grčki zahtjev za olakšanje dužničkog tereta stavljen je u uglate zagrade. "U sklopu mogućeg budućeg programa u okviru ESM-a, Euroskupina je spremna razmotriti moguće dodatne mjere kako bi se još olakšalo servisiranje duga. Te mjere, koje uključuju moguće produljenje rokova za otplatu, bit će uvjetovane punom provedbom dogovorenih mjera", kaže se u dokumentu.
