Na istoku Sirije muškarac nezadovoljan naglim rastom cijena goriva obraća se okupljenima koji ga snimaju mobitelima. Poruka je namijenjena prijelaznom predsjedniku Ahmedu Al Šari.

'Stali smo uz tebe, zato sada ti stani uz nas', viče. 'Kunem se Bogom, ako se stvari ne promijene od sada do nove godine, situacija će se pretvoriti u nešto što ne želimo. Dosta!', kazao je.

Pripadnici sigurnosnih snaga stoje u blizini, ali ne interveniraju dok otvoreno kritizira vlast, piše CNN.

Upravo je to možda najupečatljivija slika nove Sirije. Tisuće ljudi početkom mjeseca izašle su na ulice u najvećim prosvjedima od pada Bašara Al Asada prije gotovo dvije godine. Za razliku od vremena njegove obitelji, kada je javno protivljenje vlasti moglo završiti zatvorom, mučenjem, nestankom ili smrću, prosvjednicima je dopušteno da izraze nezadovoljstvo i odu kući.

Prosvjedi su čak opsežno prikazivani na državnim medijima. To je velik odmak od razdoblja Asadove vlasti, kada je državna televizija prosvjede pokušavala diskreditirati, među ostalim tvrdnjama da se snimke prosvjednika proizvode u studijima u Kataru.

Sirija sada pokušava premostiti velik jaz između novostečene političke slobode i gospodarskog oporavka koji obični građani još uvijek ne osjećaju. Mnogi zbog toga sve manje imaju strpljenja za novu vlast.

Neposredni povod posljednjim prosvjedima bilo je povećanje cijena goriva, i to za čak 40 posto. Vlada je poskupljenje povezala s globalnom energetskom krizom izazvanom ratom s Iranom. Nakon što je nezadovoljstvo poraslo, dio povećanja je povučen, a ministar energetike morao je pred parlamentom odgovarati na pitanja.

Analitičari su taj potez protumačili kao znak da nova vlast ipak reagira na pritisak javnosti. No time nisu nestali temeljni gospodarski problemi. Svjetska banka procjenjuje da dvije trećine Sirijaca žive ispod praga siromaštva za zemlje nižeg srednjeg dohotka, odnosno s manje od 3,65 dolara dnevno.

'Vidjet ćemo kako se ovi prosvjedi ponavljaju iznova i iznova. Gotovo je nemoguće prevladati teške gospodarske izazove s kojima se Sirijci suočavaju. Postupno će postajati sve izazovnije', rekao je za CNN Ibrahim Al Asil, direktor Laboratorija za tranziciju Sirije na Harvard Kennedy Schoolu.

Charles Lister, direktor Sirijske inicijative pri Institutu za Bliski istok u Washingtonu, smatra da je završilo razdoblje početnog entuzijazma.

'Medeni mjesec je uvijek morao završiti. Očekivanja ljudi će rasti, a njihovo strpljenje biti sve manje ako se ta očekivanja ne ispune. To je otprilike mjesto na kojem se sada nalazimo', rekao je.

Al Šara pokušava privući novac u razorenu zemlju

Prijelazni predsjednik Ahmed Al Šara pokušava obnoviti Siriju, što bi prema procjeni Svjetske banke moglo stajati oko 216 milijardi dolara. Naslijedio je gotovo bankrotiranu državu koju su, prema dostupnim procjenama, desetljećima iscrpljivali Asad i ljudi iz njegova kruga.

Nova vlast zato u velikoj mjeri ovisi o stranom kapitalu. Al Šarina strategija temelji se i na vraćanju Sirije na međunarodnu scenu nakon desetljeća izolacije, uz pokušaj da se diplomatski proboj pretvori u konkretne gospodarske koristi.

'Sirija je vratila svoj status u međunarodnoj zajednici. Bila je tranzit za svijet. Također smo izgradili diplomatske mostove i dokazali svijetu da sigurnost regije mora početi u Damasku', rekao je Al Šara u srijedu pred Općom skupštinom UN-a.

Njegov sve bolji odnos s međunarodnom zajednicom posebno se vidi u odnosu sa SAD-om i predsjednikom Donaldom Trumpom, s kojim se Al Šara od svibnja prošle godine sastao četiri puta. Jedan od najvažnijih rezultata tih kontakata bilo je potpuno ukidanje američkih sankcija Siriji, što bi trebalo otvoriti prostor za nova ulaganja.

Turska, Katar, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati zasad su među najvećim ulagačima. Sirijska je vlada prošle godine vrijednost najavljenih stranih ulaganja procijenila na oko 28 milijardi dolara. Europska unija obećala je 2,7 milijardi dolara potpore, dok je francuski predsjednik Emmanuel Macron tijekom srpanjskog posjeta Damasku potpisao nekoliko novih sporazuma iz područja gospodarstva, prometa i infrastrukture.

Prema procjeni jednog stručnjaka za Siriju, nova se vlada od dolaska na vlast sastala s predstavnicima približno 100 država. Al Šara pritom održava pragmatične odnose i s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, koji je bio ključni saveznik bivšeg režima, i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

Sirija ima ono što mnogi žele: strateški položaj

Razmjeri međunarodnog interesa nisu slučajni. Sirija se nalazi u središtu Bliskog istoka i povezuje Aziju i Europu, među ostalim preko svojih sredozemnih luka.

Nakon godina rata, migracijske krize i uspona Islamske države, stabilna Sirija mogla bi imati šire regionalne posljedice. Stabilizacija zemlje mogla bi potaknuti povratak izbjeglica i smanjiti prostor za djelovanje ekstremističkih skupina.

Usred rata s Iranom Al Šara dodatno pokušava iskoristiti geografski položaj zemlje. Siriju želi predstaviti kao svojevrsni moderni Put svile, odnosno trgovačko čvorište koje bi moglo ponuditi kopnenu alternativu strateškim tjesnacima Hormuz i Bab el Mandeb.

Dio tog plana već je vidljiv. Tisuće cisterni s naftom iz južnog Iraka prolaze kroz Siriju prema sredozemnoj luci Baniyas.

No takvi veliki projekti zasad malo znače čovjeku koji teško plaća gorivo ili kruh.

'Realnost je da je većina tih projekata strateška i da će trajati deset godina. Oni neće smanjiti cijenu kruha, niti odmah donijeti više goriva ili smanjiti njegovu cijenu u Siriji', rekao je Lister.

Prema njegovim riječima, ukidanje američkih sankcija već je pokrenulo niz manjih i srednjih investicijskih projekata koji bi mogli brže otvoriti radna mjesta.

'Upravo takvi projekti imaju puno veće šanse posaditi sjeme koje će dovesti do ublažavanja izazova s kojima se suočavaju obični Sirijci. Ali to neće značiti da će problemi biti riješeni idući tjedan. Vjerojatno će trebati još godinu ili dvije', rekao je.

'Revolucionarni kapital' polako se troši

Sirijski politički ekonomist Karam Šar, koji vodi savjetodavnu tvrtku, procjenjuje da je od svih obećanih investicijskih projekata samo oko pet posto dosad ostvarilo konkretan napredak.

Među vidljivijim projektima su obnova elektroenergetske infrastrukture i zračne luke u Damasku, koje provodi UCC Holding, kompanija pod vodstvom utjecajne sirijsko-katarske braće Al Kajat.

'Gospodarstvo se nedvojbeno oporavlja. Ali to nikada nije pitanje za prosječnog čovjeka. Njima je važno poboljšavaju li se njihovi životi', rekao je Šar za CNN.

Prosvjednik Basam Al Asil upozorava da bi se, kako se gospodarsko nezadovoljstvo bude povećavalo, mogla početi topiti i 'revolucionarna legitimnost' koju je nova vlast stekla nakon pada Asada.

'Kupovanje strpljenja ljudi zahtijeva omogućavanje njihova sudjelovanja, da osjete da se njihov glas čuje', kazao je.

Izrael dodatno komplicira Al Šarin plan

Čak i ako nova vlast uspije pretvoriti međunarodna ulaganja u vidljivo poboljšanje svakodnevnog života, pred njom ostaje još jedan velik problem – Izrael.

Al Šara je na sjednici UN-a izravno upozorio na izraelske napade.

'Svijet je oduševljen našim povratkom. Ali Izrael izvodi napade na Siriju. To je u suprotnosti s smjerom koji vidimo na globalnoj razini', rekao je.

Prema njegovim tvrdnjama, Izrael je od njegova dolaska na vlast izveo gotovo 500 napada u Siriji. Izraelske snage također drže dijelove juga zemlje, a izraelski dužnosnici poručili su da ondje planiraju ostati neograničeno.

Izrael tvrdi da nema povjerenja u Al Šaru i da mu je potreban sigurnosni pojas kako bi spriječio moguće terorističke napade. Sirija, iscrpljena godinama rata, istodobno poručuje da ne želi sukob sa susjedom.

Dvije strane izravno pregovaraju od kolovoza prošle godine. Al Šara je u utorak na panelu Atlantskog vijeća u New Yorku rekao da su pregovori bili '90 posto dogovoreni', prije nego što se Izrael iz, kako je rekao, 'različitih razloga' povukao.

Lister upozorava da je upravo nestabilnost koju stvaraju izraelske akcije jedan od glavnih problema o kojima ga potencijalni ulagači pitaju.

'Ako Izraelci nakon svojih izbora u listopadu nastave sa svojim sadašnjim stavom, sve će manje vanjskih ulaganja dolaziti u Siriju – jer nad Damaskom drže taj golemi čekić', rekao je.

'To je pitanje jednako ključno za gospodarski oporavak kao i sankcije, izgledi za ulaganja i mala i srednja poduzeća. Izrael je jednako važan', zaključio je.