Sustav Atlantska meridionalna prevrtljiva cirkulacija (AMOC), inače sastavni dio Golfske struje (atlantske oceanske struje koja sprječava da Europa postane ledeno hladna), mogao bi se početi gasiti već 2060-ih godina kao posljedica klimatskih promjena, prema istraživanju znanstvenika sa Sveučilišta u Utrechtu, objavljenom ovoga tjedna, a prenosi ga Politico.

Europski povjerenik za klimu Wopke Hoekstra opisao je rezultate na društvenim mrežama kao 'poziv na buđenje'. Podsjetio je da Golfska struja 'prenosi tople tropske vode prema sjeveru, zbog čega su zime u sjevernoj Europi znatno blaže nego u regijama na istoj geografskoj širini, poput Kanade'. Dodao je: 'Ova nova studija pokazuje da bi se Golfska struja mogla urušiti tijekom našeg života.'

Urušavanje AMOC-a izazvalo bi nagli pad temperatura u Europi upravo dok napreduje globalno zatopljenje. Osim toga, došlo bi do smanjenja količine oborina te vjerojatno do još sušnijih ljeta, s razornim posljedicama za poljoprivredu.

Ranije ovog mjeseca potpredsjednica Europske komisije Teresa Ribera, zadužena za sveobuhvatnu zelenu politiku EU-a, predložila je da se AMOC 'doda na popis akronima nacionalne sigurnosti u Europi', imajući u vidu ozbiljne posljedice njegova nestajanja.

Nizozemska studija, koja je analizirala 25 klimatskih modela, pokazala je da bi se, u scenariju umjerenih emisija – koji predviđa porast globalne temperature za oko 2,7 stupnjeva Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje – AMOC mogao početi urušavati već od 2063. godine.

Planet se već zagrijao za 1,3 stupnja i, prema trenutačnim klimatskim planovima vlada, na putu je da dostigne 2,7 stupnjeva. Prema scenariju visokih emisija, koji predviđa zagrijavanje od preko četiri Celzijeva stupnja (iako se smatra malo vjerojatnim), urušavanje bi se moglo dogoditi već 2055. godine.

Prethodna istraživanja sugerirala su da je malo vjerojatno da će se takav kolaps dogoditi u ovom stoljeću.

Kolike su stvarne šanse za to?

Sybren Drijfhout, profesorica oceanografije i znanosti o Zemlji na Sveučilištu u Southamptonu te istraživačica pri Kraljevskom nizozemskom meteorološkom institutu, izjavila je da je utrehtska studija 'uvjerljiva'.

Drijfhout, koja nije sudjelovala u istraživanju iz Utrechta, objavila je u četvrtak zasebnu studiju sličnog zaključka: AMOC će u ovom stoljeću dosegnuti kritičnu točku i ući u fazu ubrzanog slabljenja, da bi se nakon 2100. godine u potpunosti zaustavio.

Prema toj studiji, malo vjerojatan scenarij s vrlo visokim emisijama donosi 70-postotnu vjerojatnost urušavanja AMOC-a. Umjereni scenarij – s porastom od 2,7 Celzijevih stupnjeva, prema kojem planet trenutačno ide – podrazumijeva 37 posto šanse za urušavanje.

No čak i scenarij niskih emisija, u skladu s ciljevima Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015., koji ograničava globalno zagrijavanje na manje od dva Celzijeva stupnja, donosi 25 posto rizika da se AMOC zaustavi. 'Na temelju trenutačnih modela zaključujemo da je rizik od urušavanja sjevernog AMOC-a veći nego što se ranije vjerovalo', napisali su Drijfhout i njezini kolege.

Klimatske promjene gube prioritet u Uniji

U svojoj objavi povjerenik Hoekstra izrazio je frustraciju zbog toga što klimatske politike posljednjih godina gube prioritet u Europskoj uniji, unatoč egzistencijalnoj prijetnji koju predstavlja globalno zatopljenje.

'Stječe se dojam da su klimatske promjene pale u drugi plan jer smo toliko zaokupljeni rješavanjem drugih gorućih pitanja', napisao je.

'Napredak zahtijeva vrijeme... on nije linearan', nastavio je, istaknuvši da će 'postojati trenuci u kojima će pažnja oslabjeti'. Zahvalio je pritom znanstvenicima na 'još jednom ozbiljnom pozivu na buđenje' koji bi Europu trebao podsjetiti da klimatska kriza nije riješena.