'Crkva ima poslanje naviještati i nastojati živjeti uvijek Istinu, a to ponekad izaziva neslaganje s njezinim stajalištima i otvorenu nesnošljivost', rečeno je u poruci. Biskupi su napomenuli kako crkveni prostori ne smiju služiti za stranačka predstavljanja ili druge političke svrhe, kao što je to nedavno slučaj bio u šibenskom franjevačkom samostanu. Osvrnuvši se nakon pitanja novinara na taj slučaj, predsjednik HBK đakovačko-osječki nadbiskup, msgn. Marin Srakić rekao je kako je u Hrvatskoj tri i pol tisuće svećenika i kako se može 'dogoditi da oni nekada kažu nešto što nije u redu'. No za njih sankcija biti neće jer, kako Srakić kaže, gdje nema zakona nema niti kazne. 'Mi možemo samo ponoviti naš stav', dodao je predsjednik HBK.

A stav Katoličke crkve je sljedeći: vjernici moraju sami razlučiti za koga će glasati na temelju slijedećih kriterija: stavu o pobačaju, gdje se pritom naglašava 'nužnost zaštite ljudskog života u svim njegovim etapama', stav o obitelji, gdje je za Crkvu neprihvatljivo izjednačavanje bilo kojeg drugog oblika zajedničkog života s obitelji kao zajednice muškarca i žene. Uz to, biskupi napominju kako je bitan stav i o pitanjima odgoja i obrazovanja, aludirajući i na vjeronauk u školama ali i 'kulture rada'. Naime, vjernici trebaju razlučiti 'kome je stalo do dobra cijele zajednice, a kome do osobnog profita ili iskorištavanja društvenog i političkog položaja' pritom imajući na umu kako je nedjelja za kršćane dan nad svim danima, dan Gospodnji tj. više od neradnog dana.

suda komunističkih zločina

Osim tradicionalnog stava o obitelji, pobačaju i radu nedjeljom, biskupi smatraju kako je i stav prema zločinima totalističkih režima također bitan za oblikovanje političkog mišljenja i u konačnici davanje povjerenja na izborima.

'Za dobro naše nacije mora se konačno smoći snaga za suočavanje sa svim zločinima totalitarizama. Dok su za sada poduzete mjere da se jasno prokažu i sankcioniraju zločini fašizma i nacizma, to se nije dogodilo sa zločinima komunističkog režima', kaže se u poruci biskupa.

Dodaju kako je relativiziranje tih zločina odstupanje od civilizacijske baštine uljuđenih naroda te duboka rana za one koji do danas nemaju spoznaju o svojim najbližima ali i, kažu crkveni oci, i za cijelu naciju koja živi sramotnu dvojnost kriterija.

Istina o Domovinskom ratu

U tom smislu biskupi napominju kako se iz jedne relativizacije rađa druga relativizacija a to je 'nametanje nejasne slike' o Domovinskom ratu. 'Hrvatska vlast ima odgovornost čuvati, štiti i učvršćivati spomena na nosive događaje i ljude koji su važni za identitet i memoriju suvremene Hrvatske, otklanjajući napade na stupove istinskih vrijednosti.

Europska unija DA, ali bez gubitka identiteta

Posljednji naputak vezan je za Europsku uniju. Iako se HBK ranije očitovala o tome, biskupi su naglasili kako podržavaju ulazak Hrvatske u EU no kako je pritom nužna zaštita hrvatskog identiteta i interesa.

Zaključili su kako je bitno izaći na izbore jer onaj tko napravi suprotno gubi pravo žalbe na postojeće prilike.

Povrat crkvene imovine nije kupnja glasova

Srakić je odbacio i sve glasnije prozivke kako je dogovor komisije koja se sastoji od članova aktualne Vlade i predstavnika Crkve o povratu crkvene imovine, HDZ-ova predizborna kupnja glasova vjernika. 'Mi imamo tri vrste izbora, uvijek je netko u kampanji. I za vrijeme koalicijske vlasti imali smo takvu komisiju, i tada se vraćala crkvena imovina', rekao je Srakić. Pojasnio je kako to u praksi izgleda: ako država ne može Crkvi vratiti konkretnu imovinu koja je oduzeta dogovaraju se kompenzacije. Država lokalnim crkvenim vlastima, tj. pojedinim biskupima nudi i svoju 'slobodnu' imovinu. Je li to slučaj i s Političkom školom u Kumrovcu, Srakić nije znao reći, jer pregovore za zagrebačko područje vodi zagrebački nadbiskup Josip Bozanić.