tvrtko korbar

Geolog objasnio koja je razlika između zagrebačkog i petrinjskog potresa ali i kako je izbjegnuta još veća katastrofa: 'Mogli smo imati tisuće žrtava'

  • Autor: N. S.
  • Zadnja izmjena 05.01.2021 20:15
  • Objavljeno 05.01.2021 u 20:15
Tvrtko Korbar - u krugu

Tvrtko Korbar - u krugu

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Pixsell, screenshot

Stručnjaci su danas pojasnili i uzroke te posljedice potresa. Potres koji je pogodio Petrinju od 6,2 prema Rihteru, aktivirao je sustav rasjeda u podzemlju šireg područja Siska, Petrinje i Gline. Radi se o sjecištu uzdužnih i poprečnih rasjeda na pružanju Dinarida. Dva su glavna Petrinjski i Pokupski rasjed. Oba se ta sustava sastoje od više rasjeda.

U izvješću Hrvatskog geološkog instituta stoji kako su takvi rasjedi školski primjeri deformacija koje nastaju u stijeni zbog velikog naprezanja.

Zbog velike količine oslobođene energije, pri kretanju tih rasjednih krila, rupture u stijenama odrazile su se i na površini terena pa na epicentralnom području duž rasjednih linija nalazimo površinske deformacije poput pukotina u zemlji. Dodaju i kako je dio deformacija nastalih nakon potresa rezultat urušavanja podzemnih hodnika rudnika smeđeg ugljena koji su radili u prvoj polovici 20. stoljeća, a nisu adekvatno zatrpani.

  • +8
  • +5

Mirna večer u Petrinji

Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukic

O uzrocima i posljedicama potresa NOVA TV razgovarala je s geologom Tvrtkom Korbarom. 'U Zagrebu je aktiviran reversni navlačni rasjed. Laički, Medvednica se nagurava prema Zagorju. Popuštanje trenja na tom rasjedu preko kojeg se Medvednica nagurala prema Zagorju, dovelo je do potresa, objasnio je i dodao kako je u Banovini došlo do aktiviranja rasjeda sa horizontalnim kretanjem krila', rekao je i dodao:

'Gdje se rasjedna krila razmiču i na dubini od 10, 11 kilometara došlo je do popuštanja, na sjecištu dva približno okomita rasjeda koji su poznati sustav u geologiji i tektonici.

Prema informacijama koje ima od geodeta, dva prelaska prije i poslije potresa, tlo u Petrinji i okolici je potonulo 12 centimetara, a brdski dio, između Petrinje i Gline, izdigao se sedam centimetara, objasnio je Korbar i dodao da manji potresi ne bi trebali uzrokovati dodatna dizanja i spuštanja terena. Centimetarski pomaci mogući su u slučaju malo jačih potresa.

  • +34
  • +31

Petrinja u ponedjeljak 4. siječnja

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Lukunic/PIXSELL

U svom izvještaju spomenuo je i rudnike, a sad je objasnio kakva je njihova veza s potresima. Oni nisu uzrok katastrofe.

'Razlog su kretanje ogromnih, blokova, to su bilijarde tona stijena u podzemlju. A rudnici i urušavanje bivših rudnika su samo sekundarna lokalna pojava koja je prouzrokovana tim kretanjima krila i razmicanjem blokova na površini terena, pojasnio je'. Prevencija katastrofa, objasnio je, u kvalitetnoj gradnji.

Smatra da je na neki način, sreća u nesreći bila što je Petrinju dan prije razornog, pogodio manji potres, od 5,0 po Richteru.

'Čudi me da to nitko još nije spomenuo, Možda i je, ali nije došlo do mene. Da nije bilo onog prvog šoka, 28. prosinca, od 5 ili 5,2 stupnjeva, kako prema kojim izvorima, ljudi bi ostali u kućama. S prvim potresom su se loše kuće već rasklimale. Ljudi su se iz njih iselili i smjestili se kod obitelji, prijatelja. Da je ovaj drugi potres, ovaj razorni, bio prvi, smatram da bi bila puno veća katastrofa, i stotine, možda i tisuće ljudskih žrtava. Sreća u nesreći', zaključio je.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!