Prekrasni prizori polarne svjetlosti (aurora borealis) obasjali su u noći s ponedjeljka na utorak noćno nebo diljem Europe. Vidljiva je bila i iz Hrvatske, a fotografije ovog astronomskog spektakla uslikane su diljem Hrvatske obale: od Dalmacije do Istre.

Aurora borealis, odnosno 'sjeverno svjetlo', nastaje kada solarni vjetrovi zahvate zemljinu atmosferu. Kako pojašnjava Royal Museums Greenwich, solarna oluja izbacuje 'velike oblake' električno nabijenih čestica koje mogu putovati milijunima kilometara te dosegnuti zemlju. Većina skrene dalje od našeg planeta, ali neke od njih uhvati magnetsko polje našeg planeta pa potom te čestice ubrzavaju prema južnim i sjevernom polu. Tako uz Auroru borealis na sjeveru, stanovnici južnijih krajeva mogu vidjeti 'južno svjetlo' (Aurora Australis).

'Te čestice se zabiju u atome i molekule zemljine atmosfere te ih u principu zagriju. Taj fizički proces zovemo ekscitacija (pobuđivanje) ali je vrlo slično zagrijavanju i osvjetljavanju plina', pojasnio je Greenwichev astronom Tom Kerss.

Crvena boja znači posebno energetsku auroru

Iz Greenwicha navode i da se najniža razina solarne svjetlosti u pravilu nalaze malo ispod 130 kilometara (oko 80 milja) iznad zemljine površine, dok se gornji raspon polarne svjetlosti može izdužiti na nekoliko tisuća kilometara iznad našeg planeta.

Prizori u Hrvatskoj sinoć bili su ispunjeni crvenom bojom, a boja polarne svjetlosti ovisi o plinu s kojim solarne čestice reagiraju. Tako plava, ljubičasta ili ružičasta boja znači reakciju s dušikom koji čini većinu zemljine atmosfere, dok zelena boja, koja se najčešće veže uz ovaj fenomen, znači reakciju s kisikom. No, crveni prizori koje smo vidjeli u Hrvatskoj posebno su zanimljivi.

'Ponekad vidimo prekrasnu grimizno crvenu boju koju uzrokuje reakcija solarnih čestica s kisikom na vrlo visokim visinama. To se događa samo kada je aurora posebice energetska', naveo je Grenwichew astronom Kerss iz čega možemo razumjeti pozadinu sinoćnji prekrasnih prizora jadranskog noćnog neba.