Sliku Čudotvorne Gospe u procesiji nose naizmjenice sinjski alkari, bogoslovi, časne sestre, predstavnici braniteljskih udruga i medicinske sestre.

Prema procjenama policije, u procesiji sudjeluje više desetaka tisuća vjernika, a među sudionicima su ministar turizma i sporta Tonči Glavina, ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić, te župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban i gradonačelnik Sinja Miro Bulj.

Tijekom cjelodnevnih blagdanskih svečanosti u sklopu kojih se od jutarnjih do večernjih sati služi deset misa, u Sinju se, prema procjenama policije, očekuje i do 100 tisuća vjernika.

Hodom sinjskim ulicama, sudionici procesije pjevaju pjesme u slavu Čudotvorne Gospe Sinjske, među ostalima i 'Gospe sinjska budi nam spas', 'Gospe sinjska pogledaj svoju djecu'. Preko razglas su čitane i poruke koje govore o višestoljetnoj ukorijenjenosti franjevaca u sinjski kraj.

Na blagdan Velike Gospe u Sinj tradicionalno hodočaste vjernici iz Dalmacije, susjedne BiH, te iz dijaspore. Mnogi vjernici iz Sinjskog i Cetinskog kraja te dalmatinske zagore, a koji borave u inozemstvu, uzimaju godišnje odmore za blagdan Velike Gospe kako bi mogli na taj dan doći hodočastiti u rodni kraj.

Blagdan Velike Gospe u Sinju slavi se 311 godina. Proslava Čudotvorne Gospe Sinjske započela je nakon pobjede nad osmanskom vojskom 1715. godine, kada su višestruko malobrojniji branitelji Sinja, uz, kako se vjeruje, Gospin zagovor, obranili grad. Po tom zagovoru i dobila je naziv Čudotvorna Gospa Sinjska.

Osim u Sinj, vjernici od jutra hodočaste i u brojna druga hrvatska marijanska svetišta poput Trsata, Marije Bistrice te Aljmaša.

U Aljmašu je misno slavlje predvodio đakovačko-osječki nadbiskup mons. Đuro Hranić.

Istaknuo je da je središnja poruka svakako uskrsna, jer je ovaj blagdan usko povezan s Kristovim uskrsnućem. "Dakle, nismo stvoreni za trulež groba, nego smo stvoreni za zajedništvo s Bogom. To je svakako središnja poruka uvijek svetkovine Marijina uzašašća na nebo", kazao je mons. Hranić.

O pravu na izbor i pobačaju

U svojoj propovjedi zadržao se na dva znaka koja na osobit način ističe današnje prvo liturgijsko čitanje, a to su Kovčeg saveza i zmaj koji želi proždrti dijete ženi trudnici koja rađa.

"I to je simbolika, zmaj koji je uvijek oličenje đavla, koji nam želi uništiti život. I htio sam se referirati na to da i danas imamo različite oblike kako se uništava život. I svaki puta kad mi ne surađujemo s Bogom, kad odbijamo savez s Bogom, kad mi hoćemo sami po svome, ponekad se to događa na perfidan način, ali uvijek je đavao onaj koji nam oduzima život. Na različite načine. Pa i onda kad mi to obučemo u nekakve zakone, izjave i tako dalje, koje na prvi mah jako dobro odgovaraju, ali dugoročno gledano odgovaraju našoj sebičnosti, našoj komotnosti i našoj liniji manjega otpora. A na duge staze to nas vodi u zlo, u propast, u smrt", kazao je.

Posebno je mons Hranić podsjetio da je đakovačko-osječka nadbiskupija domaćin petog nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji koji 19. rujna započinje u Osijeku. 20. rujna je središnje euharistijsko slavlje u Aljmašu, a poseban naglasak su obitelji koje kao svoga člana imaju osobu s invaliditetom.

Želja je, kaže, da se na taj način podrže sve osobe i obitelji s invaliditetom i pridonese njihovoj daljnjoj dobroj integraciji u život Crkve i društva.

"Trebamo biti podrška, i nikako ne smijemo dopuštati, a imamo jednu takvu tendenciju, i to je to što đavao, zmaj, oduzima život na jedan lukav, perfidan način, prihvatljiv način", istaknuo je Hranić.

„Kada dođe jedna žena ginekologu, kad je trudna i on posumnja da bi moglo biti nekakvo oštećenje ploda, nekakva komplikacija i poteškoća, što sugerira? - pobačaj“, rekao je.

"Ne vraćamo li se mi na taj način na nacistička vremena? Oni koji imaju i uopće se sugerira - zašto ćete sada stvarati i rađati sebi poteškoću za život i uopće društveni balast? Tako se te osobe gleda. Tko je bilo tko od nas ljudi koji takvoj osobi smije i može oduzeti život", ističe Hranić.

Dodaje da i „žena ima pravo na odlučivanje o sebi, o svome tijelu, to je točno, ali ona mora voditi računa da ona više nije sama, da tu postoji i druga osoba koja također ima neka svoja prava i dostojanstvo“. A temeljno pravo je pravo na život, tvrdi mons Hranić.

Gospina zaštita i Božja pomoć

"Ovo je najposjećenije Gospino svetište u istočnom dijelu Hrvatske, i to je vidljivo posebno danas, kada je doista svetište ispunjeno mnoštvom vjernika koji su došli tražiti Gospinu zaštitu i Božju pomoć, kazao je velečasni Tomislav Ćurić, aljmaški župnik i upravitelj svetišta Gospe od Utočišta.

Istaknuo je da je kao upravitelj ovoga svetišta, duhovno obogaćen vjerom hodočasnika koji ovamo dolaze, i za njih, zajedno sa svojim suradnicima, molim da doista svi koji u aljmaško svetište dođu budu zamilovani od Boga, da budu ispunjeni Božjom prisutnošću, Božjom blizinom, Božjim blagoslovom, i da uvijek i u svemu osjećaju Gospinu zaštitu i Gospin zagovor.

Nakon središnjeg misnog slavlja točno u podne održava se misa za stradalnike Domovinskoga rata dok će misno slavlje za mlade bračne parove i njihovu djecu te blagoslov djece na kraju mise biti u 18 sati.