CRNI SCENARIJ

Evo što se u Italiji i Istri dogodilo kad su autoceste otišle privatniku

autocesta

autocesta

Izvor: Pixsell / Autor: Matija Topolovec

Građani su vrlo dobro upoznati s ciljem inicijative i posljedicama davanja autocesta u koncesiju, istaknuli su na konferenciji za novinare u Puli predstavnici Organizacijskog odbora inicijative 'Ne damo naše autoceste!' u Istri podsjetivši kako je kratkoročni cilj inicijative za prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma onemogućiti davanje autocesta u koncesiju, a onaj dugoročni onemogućavanje budućih privatizacijskih pljački

Istaknuli su da svaki koncesionar autocesta prvo poveća iznose naplate cestarine od građana, s ciljem ubiranja što veće dobiti od cesta izgrađenih javnim novcem te da ni planirana monetizacija ne predviđa obavezu izgradnje autocesta.

Naime, predsjednica zelene Istre Dušica Radojčić upozorila je na loša iskustva s koncesioniranjem autocesta u Italiji, što bi moglo biti poučno i Hrvatskoj.

'U Italiji autoceste zovu 'kokama koje nesu zlatna jaja'. Sve do kraja 90-ih godina, gotovo sve autoceste u Italiji bile su javne, a onda su 1999. privatizirane. Od tada do 2013., cestarine su u prosjeku narasle za 65 posto. U samo šest godina, jedan od koncesionara, tvrtka Schemaventotto u vlasništvu Benettona, šest do sedam puta multiplicirala je vrijednost svog ulaganja u autoceste!

Talijani to nazivaju privatizacijskom prevarom ili majkom svih prevara, i to upravo zato što koncesionari nisu gradili autoceste, građene su javnim novcem, već su na kraju došli samo kako bi ubirali dobit. Zvuči poznato? Ni kod nas planirana monetizacija ne predviđa obavezu izgradnje autocesta, već samo ubiranje profita četiri nadolazeća desetljeća, a to je ta privatizacijska magija', kaže Radojčić, upozorivši i da je prva stvar koju svaki koncesionar autocesta učini - povećanje cestarina.

Zbog povećanja cestarina, dobar dio prometa seli se na državne i lokalne ceste te time raste broj prometnih nezgoda na njima. Zbog povećanja prometa teških vozila odnosno većeg opterećenja, dolazi do bržeg oštećenja, čiju sanaciju plaća država, to jest mi građani, napominje Radojčić dodajući kako koncesionari pritom ostvaruju svoj interes, smanjuje se promet na autocestama, ali zbog povećanih cestarina, dobit ostaje ista, s time da se zbog smanjenog prometa smanjuju troškovi održavanja autocesta.

Radojčić smatra kako je u Hrvatskoj pak problematičan slučaj Bina-Istre i ugovora iz 1995. o koncesiji za projektiranje, financiranje izgradnje i upravljanja autocestama u Istri:

'Ugovor je sklopljen na 32 godine, a 55 km postojećih dionica, koje su uključivale i tunel Učku, stavljeno je na raspolaganje koncesionaru uz obavezu izgradnje još 141 kilometra. Što je prvo napravila Bina-Istra nakon potpisivanja ugovora o koncesiji? Podigla je cijenu tunelarine sa 12 na 24 kune. Danas ona iznosi 28 kuna. Od tada je prošlo 19 godina. Obavezali su se izgraditi 141 kilometar novih autocesta u Istri, a izgradili su oko 100 kilometara, odnosno pet kilometara godišnje! Država je u najintenzivnijem razdoblju izgradnje autocesta, od 2003. do 2005., gradila 150 kilometara godišnje.

Realno je da se 100 kilometara autocesta izgradi u tri do četiri godine, no to nije u interesu koncesionara. I zato se mi još i danas od Pazina do tunela Učka vozimo jednom trakom u koloni iza kamiona riskirajući prometne nezgode na toj vrlo opasnoj dionici. Ali zato uredno plaćamo cestarinu 51 kunu od Pule do tunela. Jasno je da koncesionari rade samo u svom interesu. Zamislite koliko je dobrobiti za istarski turizam i gospodarstvo moglo nastati da je puni profil izgrađen u nekom razumnom roku. No to nije sve - premda je cestarinu počeo naplaćivati odmah na već izgrađenom dijelu, i to i za tunel koji je izgrađen samodoprinosom, država je Bina-Istri, a ne obrnuto, od 2009. do danas isplatila oko milijardu kuna', rekla je Radojčić.

Predstavnici Organizacijskog odbora istarske inicijative 'Ne damo naše autoceste!' pozvali su građane koji to još nisu učinili da se pridruže inicijativi potpisivanjem zahtjeva za referendum te da, ako žele, mogu pomoći i volontiranjem na štandovima na kojima se prikupljaju potpisi.

'Posebno ohrabruje velik odaziv mladih generacija koje smo već navikli karakterizirati kao indiferentne, odnosno nezainteresirane za 'politička' pitanja. To pokazuje da mladi u sve većoj mjeri uviđaju da, iako 'politika nije kul', nije kul niti ravnodušno promatrati kako se pred našim očima rasprodaje njihova budućnost, odnosno naša javna, zajednička dobra te kako je i njihov angažman od presudnog značaja kako bi se političke elite prisililo na uistinu odgovorno upravljanje društvom. Danas to znači otpor privatizaciji autocesta, ali već sutra ti isti mladi morat će, u ime bolje budućnosti, suprotstaviti se, između ostalog, i komercijalizaciji i privatizaciji obrazovanja i zdravstva', kazao je Goran Matić

Predsjednik Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije Bruno Bulić osvrnuo se na izjavu predsjednika Ive Josipovića da nije dovoljno informiran o posljedicama davanja autocesta u koncesiju: 'Predsjednik je imao tri godine, koliko se o mogućnosti koncesioniranja autocesta govori, da se informira. Žalosno je da to nije učinio. Za razliku od njega, građani su jako dobro informirani o posljedicama monetizacije. Njegovu izjavu shvaćam kao perfidni poziv građanima da se ne izjašnjavaju', smatra Bulić.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!