Prema podacima iz prethodnih godina, godišnje se u Hrvatskoj u prosjeku prijevremeno rodi oko 2000 djece, a njih oko 400 treba intenzivnu liječničku skrb.

Djeca rođena prije vremena vrlo su osjetljiva na različite bolesti, a majčino mlijeko sadrži jedinstvena imunološka i nutritivna svojstva, pa je ključno za preživljavanje, kako objašnjavaju iz KBC-a Zagreb.

No događa se da djetetova majka nema dovoljno mlijeka pa za ugroženu novorođenčad treba osigurati mlijeko druge žene, što je i svrha banke humanog mlijeka.

'Poznato je to da prehrana mlijekom iz banke humanog mlijeka utječe na bolje preživljavanje te vrstu i težinu komplikacija kod prijevremeno rođene djece i novorođenčadi koja iz medicinskih ili drugih razloga nisu imala mogućnost biti hranjena majčinim mlijekom', ističu iz KBC-a.

Darivateljica može biti svaka majka ako prođe obvezna testiranja i preglede, koji su potrebni radi sigurnosti samog mlijeka. Tako se omogućuje majkama s većim količinama mlijeka da ga daruju u banku kako bi se spasio život prijevremeno rođene djece koja ne mogu primiti mlijeko svoje biološke majke.

Osim testiranja majki, postupak podrazumijeva preradu (pasterizaciju), pohranu te distribuciju mlijeka diljem Hrvatske. Prioritet imaju djeca do 1500 grama porođajne težine, zatim druga nedonoščad i teško bolesna novorođenčad.

Prva bolnica humanog mlijeka u Hrvatskoj otvorit će se krajem godine u Klinici za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb u Petrovoj. Projekt je pokrenulo Ministarstvo zdravstva na inicijativu UNICEF-a i Hrvatske udruge grupa za potporu dojenja (HUGPD).

Kapacitet banke u početku je predviđen na 800 litara mlijeka godišnje, a u sklopu nje djelovat će i Centar za podršku dojenju. Cilj je i pružiti majkama mjesto na kojem mogu dobiti pomoć i potporu u dojenju, kako naglašava Đurđica Ivković, zamjenica predstojnice Ureda UNICEF-a u Hrvatskoj.

U Europi danas ima više od 200 banaka humanog mlijeka, a od Hrvatskoj susjednih zemalja najviše ih ima u Italiji, čak 30.