Povjerenik EU-a za trgovinu Maroš Šefčovič u četvrtak putuje u Peking na ključne sastanke s kineskim dužnosnicima kako bi pokušao spriječiti trgovinski rat.
Europska unija zauzela je stroži stav prema Pekingu kako bi zaštitila poduzeća od nepoštenog tržišnog natjecanja u ključnim sektorima poput automobilske industrije. Europski čelnici i promatrači sve češće upozoravaju na „kineski šok 2.0” - izraz kojim se opisuje prelazak kineskih tvrtki na proizvodnju visoke tehnologije, što ugrožava mnoge tradicionalne industrije u Uniji.
Prvi šok početkom 2000-ih donio je val jeftinog izvoza iz Kine koji se temeljio na tehnološki manje naprednim proizvodima i naštetio proizvođačima ne samo u Europi, već i diljem svijeta. Dužnosnici EU-a i Kine još od lipnja vode pregovore kako bi odagnali zabrinutost Bruxellesa zbog trenutačne trgovinske neravnoteže.
Europska unija se istovremeno priprema ojačati svoje instrumente za trgovinsku zaštitu, no Peking je zaprijetio odmazdom na sve poteze usmjerene protiv Kine.
vezane vijesti
Šefčovič je još ljetos upozorio da od procesa pregovora očekuje „opipljive rezultate do listopada”. Ipak, stručnjaci su upozorili da ne treba previše očekivati od ovotjednih sastanaka.
„Možda će biti ponešto mrvica, ali ne bih očekivala nikakav značajan iskorak”, rekla je Penny Naas, direktorica briselskog ureda think tanka German Marshall Fund of the United States (GMF).
Moglo bi doći do „sporazuma o određenim pitanjima, umjesto do sveobuhvatnog rješenja trgovinskih odnosa”, rekao je Zhu Tian, profesor ekonomije pri China Europe International Business School (CEIBS) u Šangaju.
Jasno je da je Bruxelles svjestan da pregovori neće riješiti sve njegove probleme pa Komisija paralelno radi na novim alatima za zaštitu europske industrije, koji bi trebali u prosincu biti predstavljeni čelnicima.
'Zabrinjavajući trendovi'
EU želi smanjiti svoj trgovinski deficit s Kinom.
Deficit je 2025. godine dosegnuo oko 360 milijardi eura, što znači da je EU iz te azijske zemlje uvozio znatno više nego što je u nju izvozio. Denis Redonnet, šef EU-a za provedbu trgovinskih politika, rekao je da sektori koji se suočavaju s "trajnim i abnormalnim" povećanjem uvoza uključuju strojeve, tekstil, osnovne metale i kemikalije.
Trenutačno postoje „potencijalno zabrinjavajući trendovi za gotovo četvrtinu ukupnog uvoza u EU”, prvenstveno uzrokovani kineskom robom, rekao je prošlog tjedna Redonnet pred Europskim parlamentom.
Šefčovič je izjavio da EU želi ostvariti tri glavna cilja - riješiti problem naglog porasta izvoza iz Kine na tržište Unije, posebice u ključnim sektorima, povećati izvoz iz Europe u Kinu te želi „sustav izdavanja izvoznih dozvola za rijetke zemne metale i druge proizvode” nakon što je Kina prošle godine uvela ograničenja za njih. Europa se nada upravljanju kineskim izvozom putem dobrovoljnih ograničenja, primjerice za hibridne automobile koji se dopremaju u Uniju. No dužnosnik EU-a rekao je da Bruxelles želi obuhvatiti i druge proizvode. Peking je poručio da se odlučno protivi uvoznim kvotama.
Kina ima ograničen manevarski prostor zbog slabe domaće potražnje, što znači da se vlada oslanja na izvoz kako bi održala razinu rasta.
Diversifikacija dobavljača
Budući da blok ne očekuje značajne promjene od Kine, dužnosnik EU-a, koji je htio ostati anoniman, rekao je da se ubrzano radi i na pripremi novih instrumenata.
Nekoliko članica EU-a, uključujući Francusku, zalagalo se za „europski ekvivalent Odjeljka 301” - trgovinski instrument američkog predsjednika Donald Trump za istraživanje inozemnih praksi koje Washington smatra diskriminatornima te za uzvraćanje carinama.
Reagirajući na prošlotjedna izvješća o takvom instrumentu, Peking je upozorio da će „odlučno odgovoriti” na „diskriminatorne restriktivne mjere”.
EU zna da to nisu prazne prijetnje. Kina je već uzvratila na mjere trgovinske zaštite Unije uvođenjem carina na europski konjak te pokrenula antidampinške istrage vezane uz svinjetinu i mliječne proizvode.
Bruxelles također razvija alat kojim bi se poduzeća putem financiranja podržalo u diversifikaciji dobavljača u ključnim sektorima.
No još uvijek nije jasno koliko daleko bi EU u cjelini bio spreman ići protiv Kine.
Njemačka, posebno izložena jer joj je Kina najveći trgovinski partner, bila je osobito oprezna. No i sam Berlin zauzeo je čvršći stav radi zabrinutosti da kineski viškovi proizvodnih kapaciteta štete njezinu gospodarstvu usmjerenom na izvoz.
Europa ima „sposobnost poduzeti nešto agresivnije kako bi zaustavila ovaj 'kineski šok 2.0'”, rekla je Naas iz GMF-a. „Pitanje je hoće li to učiniti?”
