Escobar, koji boravi u dvodnevnom posjetu BiH, odvojeno se u Sarajevu sastao s tri člana Predsjedništva BiH, a predsjedatelj Željko Komšić novinrima je, nakon razgovora s američkim diplomatom, kazao kako tom prigodom nisu spominjane sankcije ali jest potreba za očuvanjem mira i poštivanjem ustava i zakona.

"Ohrabrujuća je izričita poruka Escobara da rata neće biti, a da sve što je Dayton bez suglasnosti SAD ne može biti promijenjeno", kazao je Komšić. Pojasnio je pritom kako se pod poštivanjem Daytona podrazumijeva i poštivanje svih zakona koje je po okončanju rata donio državni parlament, poput onih o obrani, pravosuđu i prikupljanju poreza i carina, a koje Milorad Dodik pokušava osporiti odnosno ovlasti za te politike ubuduće prenijeti s države na entitet Republiku Srpsku.

Komšić kaže kako je Escobarova ocjena da je sve što se sada zbiva u BiH "umjetna kriza", no SAD će dobro paziti da se ništa od onoga što je definirano Daytonskim sporazumom ne ugrozi, uključujući tu pitanje granica u regiji. Posebni američki izlasanik, kako tvrdi Komšić, siguran je da Srbija neće podržati niti pratiti provedbu planova o kojima govori Dodik.

Ugrožavanje mira, kaže Komšić, nije opcija o kojoj treba ozbiljno razmišljati unatoč "budalama u regiji". "Ima li dovoljno budala u BiH i regiji? Svi smo se uvjerili da ima", kazao je Komšić.

Bošnjački član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović kazao je o razgovoru kako je najvažnijom doživio Escobarovu poruku da nitko nema pravo na jednostrano povlačenje iz već provedenih reformi.

"Ja se Dodikom nisam bavio, za mene je bitno da je Escobar rekao da nema niti može biti ikakvog unilateralnog umanjenja reformi unutar BiH, unilateralnog tumačenja ili destruiranja bilo koje reforme. Sve što smo radili u proteklih 26 godina, radili smo sukladno Daytonu", kazao je novinarima Džaferović.

Prenio je i kako je Escobar inzistirao na potrebi što bržeg ulaska država zapadnog Balkana u Europsku uniju, kao i na jačanju regionalne suradnje.

Kao i Komšić, i Džaferović to podupire no želio bi da se prije toga riješe otvorena pitanja, poput sporazuma o granicama s Hrvatskom i Srbijom kakve su bile u travnju 1992., bez razmjene teritorija i s jamčenjem prava pristupa BiH otvorenom moru.

Treći član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je nakon susreta s Escobarom u u sjedištu Predsjedništva BiH požurio u Istočno Sarajevo i tamo na svojoj konferenciji za novinstvo iznio svoju verziju poruka koje stižu iz Washingtona i svojih odgovora na to.

Suglasni su bili jedino oko toga da rata ne smije biti, no Dodik tvrdi kako je Escobaru prenio da ne odustaje od svojih planova po kojima bi vlada RS u roku od šest mjeseci predložila zakone kojima praktično proglašava nezakonitima oružane snage BiH, državno pravosuđe te Upravu za neizravno oporezivanje (UNO), koja ima zadaću prikupljati poreze i carine.

Kao mogući kompromis oko oružanih snaga BiH po prvi puta je spomenuo opciju po kojoj bi se smanjio broj vojnika, a s time i ukupni troškovi za obranu.

Dodikovo je tumačenje kako SAD vide Daytonski sporazum "u dinamičkoj formi", a u RS-u ono što se zbivalo nakon 1995. vide kao otimanje ovlasti entitetima, na što ne žele pristati.

"Ako hoće ustavnu BiH predviđenu Daytonom mi smo tu. Niti jednu drugu BiH nećemo", kazao je Dodik koji tvrdi kako se nije imao potrebu pravdati Escobaru ni zbog čega što je rekao ili uradio do sada jer je Dayton, kako tvrdi, odavno narušen odlukama koje su donosili visoki predstavnici.

"Nećemo oklijevati nastaviti dalje s našim aktivnostima i to je jasno rečeno Escobaru", tvrdi Dodik, koji je poruke što su ih nakon susreta s američkim izaslanikom poslali Komšić i Džaferović nazvao nevažnima.

Najavio je i kako će se ovog tjedna putovati u Tursku kako bi se tamo sastao s predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, kojega je nazvao "velikim liderom" u kojega ima povjerenje pa mu želi pojasniti stanje u BiH.

U nedjelju se Dodik iza zatvorenih vrata u Ljubljani sastao sa slovenskim premijerom Janezom Janšom, čija zemlja predsjedava Europskom unijom, dok je u subotu u Banjoj Luci bio domaćin predsjedniku mađarske vlade Viktoru Orbanu.