Pod nazivom 'Čuvamo sjećanje na stradale', studenti u Srbiji najavili su komemorativno okupljanje ispred Željezničkog kolodvora u Novom Sadu, na mjestu tragedije koja je prije dvije godine pokrenula val prosvjeda i prerasla u jedan od najvećih građanskih pokreta u novijoj povijesti Srbije.

Središnji dio obilježavanja predviđen je za 11.52 sati, kada će se odati počast žrtvama urušavanja nadstrešnice.

Šesnaest minuta šutnje za šesnaest poginulih tijekom protekle dvije godine postalo je jedan od najprepoznatljivijih simbola studentskog pokreta.

Studenti su pozvali građane iz cijele Srbije da se pridruže obilježavanju godišnjice, naglašavajući da sjećanje na stradale i zahtjev za utvrđivanjem odgovornosti ostaju u središtu njihova djelovanja. Detaljan program eventualnih dodatnih okupljanja i marševa zasad nije potvrđen.

Dan koji je potresao Srbiju

U petak, 1. studenoga 2024., u 11.52 sati, na Željezničkom kolodvoru u Novom Sadu iznenada se urušila masivna betonska nadstrešnica iznad glavnog ulaza u zgradu. Pod konstrukcijom su se u tom trenutku nalazili putnici i građani koji su čekali prijevoz ili se zadržavali ispred kolodvora. Nadstrešnica se srušila bez upozorenja, zatrpavši ljude tonama betona i građevinskog materijala.

Četrnaest osoba poginulo je neposredno nakon urušavanja, a još dvije naknadno su podlegle teškim ozljedama. Jedna teško ozlijeđena osoba preživjela je. Među žrtvama bilo je i djece.

Na mjesto tragedije odmah su stigli vatrogasci, policija, hitna pomoć i spasilačke ekipe, koje su satima uklanjale dijelove urušene konstrukcije u potrazi za preživjelima. Prizori s mjesta nesreće izazvali su šok i ogorčenje diljem Srbije.

Kolodvor obnovljen samo nekoliko mjeseci prije tragedije

Posebno nezadovoljstvo javnosti izazvala je činjenica da je Željeznički kolodvor u Novom Sadu prethodno bio obnavljan u sklopu velikog projekta modernizacije željezničke infrastrukture. Projekt rekonstrukcije pruge između Beograda i Budimpešte srbijanske vlasti predstavljale su kao jedan od svojih najvažnijih infrastrukturnih uspjeha.

Kolodvor je ponovno otvoren u srpnju 2024., samo četiri mjeseca prije tragedije.

Nakon urušavanja nadstrešnice otvorena su pitanja kvalitete izvedenih radova, projektne dokumentacije, stručnog nadzora i odgovornosti državnih institucija. Predstavnici vlasti tada su tvrdili da sama nadstrešnica nije bila obuhvaćena rekonstrukcijom, no to nije zaustavilo zahtjeve javnosti za objavom dokumentacije i neovisnim utvrđivanjem uzroka nesreće.

Tadašnji ministar graditeljstva Goran Vesić podnio je ostavku nekoliko dana nakon tragedije. Pokrenuti su i kazneni postupci zbog mogućih propusta tijekom rekonstrukcije i nadzora radova.

Od 16 minuta šutnje do masovnih prosvjeda

Tragedija u Novom Sadu ubrzo je prerasla u mnogo šire društveno i političko pitanje. Prvi prosvjedi bili su usmjereni na zahtjeve za utvrđivanjem odgovornosti za smrt 16 ljudi, objavu dokumentacije o obnovi kolodvora i kažnjavanje odgovornih.

No nezadovoljstvo se postupno proširilo na pitanja korupcije, netransparentnog trošenja javnog novca, političkog utjecaja na pravosuđe i odnosa vlasti prema građanima.

Studenti su počeli organizirati blokade fakulteta, komemorativna okupljanja i velike prosvjedne marševe. Jedan od najvažnijih simbola pokreta postala je šutnja u 11.52 sati, točno u trenutku kada se nadstrešnica urušila. Šesnaest minuta tišine pretvorilo se u poruku kojom su studenti zahtijevali odgovornost institucija i podsjećali na poginule.

Prosvjedi su s vremenom zahvatili gotovo cijelu Srbiju. Studenti su pješice prelazili stotine kilometara, organizirali blokade prometnica i mostova te okupljali građane u manjim mjestima, daleko od najvećih urbanih središta. U ožujku 2025. na velikom prosvjedu u Beogradu okupile su se stotine tisuća ljudi.

Studentski pokret prerastao u političku snagu

Pokret koji je počeo zahtjevima za odgovornošću postupno je prerastao u široku kampanju za borbu protiv korupcije, neovisnost institucija i demokratske promjene. Jedna od njegovih posebnosti bila je decentralizirana organizacija, bez jednog prepoznatljivog vođe. Studenti su odluke donosili na plenumima, organizirali radne skupine i razvijali mreže podrške diljem zemlje. Takav način djelovanja omogućio im je da tijekom gotovo dvije godine održe pritisak na vlast Aleksandra Vučića.

Prosvjedi su na kraju dobili i politički oblik osnivanjem Studentske liste. Na prijevremenim parlamentarnim izborima 25. listopada 2026. Studentska lista ostvarila je uvjerljivu pobjedu nad koalicijom okupljenom oko Srpske napredne stranke. Prema dosad obrađenim rezultatima, lista 'Studenti pobjeđuju' osvojila je oko 52,7 posto glasova, dok je Vučićeva lista dobila približno 39,2 posto.

Vučić je priznao poraz, čime je otvoren put promjeni vlasti nakon dugogodišnje dominacije SNS-a. Ipak, formiranje nove vlade još nije završeno, a zbog nepravilnosti će se 1. studenoga glasanje ponoviti na 53 biračka mjesta.

RTS prvi put planira otvoreni studio iz Novog Sada

Velika promjena očekuje se i u načinu na koji će godišnjicu tragedije pratiti Radio-televizija Srbije. Milan Srdić, urednik dopisništva RTS-a u Novom Sadu, izjavio je za N1 da javni servis za nedjelju priprema otvoreni studio iz grada u kojem se dogodila tragedija. Prema njegovim riječima, riječ je o promjeni u odnosu na dosadašnje izvještavanje javne televizije o studentskim prosvjedima i komemoracijama.

'RTS će imati otvoreni studio, daj Bože da uspijemo to realizirati, jer su se tek ovi novi sjetili, a kasnimo deset dana samo s tehničkim stvarima', rekao je Srdić.

Naglasio je da želi da javni servis konačno na primjeren način obilježi godišnjicu tragedije. 'Nećemo gledati film Jackieja Chana u tom trenutku, gledat ćemo program iz Novog Sada, iz grada žrtve', poručio je.

Srdić je otkrio da mu je ponuđeno vođenje posebnog programa, ali da je postavio dva uvjeta. Prvi je da studenti pristanu sudjelovati u emisiji kao gosti, a drugi da RTS u programu emitira svih 16 minuta šutnje za poginule.

'Moj drugi uvjet je da prvi put na RTS-u bude pušteno 16 minuta tišine', rekao je. Dodao je da se nada kako će žrtvama tragedije napokon biti odana dostojna počast i na javnoj televiziji.

Dvije godine poslije pravda još nije do kraja zadovoljena

Unatoč velikim političkim promjenama, pitanje odgovornosti za tragediju u Novom Sadu i dalje je otvoreno. U postupcima povezanima s urušavanjem nadstrešnice podignute su optužnice, ali pravomoćne sudske odluke kojima bi se konačno utvrdila odgovornost za smrt 16 ljudi još nisu donesene.

Upravo je to jedan od razloga zbog kojih studenti nastavljaju inzistirati na radu neovisnog pravosuđa i potpunom rasvjetljavanju okolnosti tragedije.

Nakon izborne pobjede Studentske liste dodatno su otvorena pitanja postupanja državnih institucija i tužiteljstava, uključujući predmete koji su tijekom prethodnih godina bili predmet javnih prijepora.

Komemoracija u drukčijoj Srbiji

Ovogodišnje obilježavanje godišnjice dolazi u trenutku kada se Srbija nalazi između odlazeće vlasti i formiranja novih državnih institucija. Za razliku od prve godišnjice, kada su studenti još bili u dugotrajnom sukobu s Vučićevom vlašću, druga godišnjica održava se nakon njihove izborne pobjede.

Ipak, studenti naglašavaju da političke promjene ne mogu zamijeniti pravdu za poginule. Komemorativno okupljanje u nedjelju zato će biti prije svega posvećeno sjećanju na 16 žrtava, ali i podsjećanju na zahtjeve koji su prije dvije godine pokrenuli studentski bunt.