Pobjeda Studentske liste na parlamentarnim izborima u Srbiji izazvala je veliko zanimanje europskih medija, no nisu svi oduševljeni političkim programom budućih vlasti. Ugledni njemački Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) objavio je oštru analizu vanjskopolitičkih stavova studentskog pokreta, upozoravajući da se oni u ključnim pitanjima gotovo ne razlikuju od nacionalističke politike Aleksandra Vučića. Posebno problematičnima smatraju odnos prema Kosovu, Rusiji i ratnoj prošlosti Srbije.
Njemački novinar Michael Martens, dugogodišnji poznavatelj prilika na Balkanu ističe da su parlamentarni izbori u Srbiji bili gotovo isključivo usmjereni na unutarnjopolitička pitanja.
vezane vijesti
Studentski pokret pobijedio je nakon dugogodišnje vladavine Aleksandra Vučića, ali njegov vanjskopolitički program, smatra Martens, ne donosi zaokret kakav bi se mogao očekivati nakon tako velike političke promjene. 'Program pun nacionalizma', naslov je njegove analize.
Prema FAZ-u, riječ je o dokumentu koji se u ključnim pitanjima nadovezuje na politiku dosadašnje vlasti, a njegova bi provedba mogla izazvati nove napetosti na Balkanu.
Kosovo nazivaju 'takozvanom republikom'
Najveći dio njemačke kritike odnosi se na Kosovo. Martens ističe da nije iznenađujuće što studentski pokret ne priznaje kosovsku neovisnost jer je takav stav sadržan i u Ustavu Srbije. Međutim, smatra da program ide znatno dalje od samog nepriznavanja.
'Dosljedno ćemo se protiviti jednostrano proglašenoj neovisnosti takozvane Republike Kosovo i nećemo dopustiti njezino članstvo u međunarodnim organizacijama', navodi se u programu Studentske liste, prema citatima koje prenosi FAZ.
Njemački list posebno problematizira odnos prema sporazumima o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine, postignutima uz posredovanje Europske unije 2023. godine. Studentski pokret, prema navodima FAZ-a, najavljuje mogućnost kaznenog progona predstavnika bivše vlasti zbog eventualnih kaznenih djela povezanih sa sklapanjem i provedbom sporazuma koje smatra protuustavnima.
Martens upozorava da takav pristup otvara pitanje kako nova vlast namjerava ostvariti svoje ciljeve na Kosovu. U posebno oštrom dijelu komentara zaključuje da bi pokušaj nametanja srpske vlasti na Kosovu bez dogovora s Prištinom mogao dovesti do oružanog sukoba.
Bez sankcija Rusiji, jačanje odnosa s Kinom
FAZ ističe i da Studentska lista ne planira promijeniti dosadašnji odnos Srbije prema Rusiji. Prema programu koji citira njemački list, Srbija bi nastavila odbijati uvođenje sankcija Moskvi.
'Republika Srbija ostat će pri svojem načelnom stavu da ne uvodi restriktivne mjere protiv Ruske Federacije', navodi se u dokumentu.
Studentski pokret također želi dodatno razvijati strateško partnerstvo s Kinom, posebno u infrastrukturi i visokotehnološkim ulaganjima. Martens smatra da takvi stavovi otvaraju pitanje koliko će se nova srpska vlast doista približiti vanjskoj politici Europske unije.
'Solidarnost s Palestinom, ali šutnja o Srebrenici'
Posebno oštar dio analize odnosi se na odnos studentskog pokreta prema ratnim zločinima i povijesti Srbije. FAZ navodi da program osuđuje izraelsku politiku u Gazi i najavljuje povećanje humanitarne pomoći Palestincima.
U programu se, prema njemačkom listu, ističe da srpski narod dobro zna što znači biti žrtva genocida i etničkog čišćenja. Martens pritom postavlja pitanje vjerodostojnosti takvog stava ako se istodobno izbjegava suočavanje sa zločinima počinjenima u ime vlastitog naroda.
Podsjeća da studentski pokret nije reagirao na pokop osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića uz vojne počasti u Beogradu. Također kritizira činjenicu da je pokret organizirao nacionalistički skup na Vidovdan, godišnjicu Kosovske bitke, dok se nije oglasio na godišnjicu genocida u Srebrenici. Prema Martensovu mišljenju, to pokazuje koliko je nacionalistička atmosfera tijekom Vučićeve vladavine utjecala i na generacije koje su se politički mobilizirale protiv njega.
Njemački list upozorava na moguću izolaciju Srbije
U završnom dijelu analize Martens ipak ostavlja mogućnost da će se studentski pokret nakon preuzimanja vlasti ponašati pragmatičnije nego što sugerira njegov program.
'Izborni program još nije politika', upozorava.
No ako nova srpska vlast doista pokuša provesti najavljene vanjskopolitičke ciljeve, smatra da bi mogla izazvati snažan otpor susjednih država. Prema njegovoj procjeni, Hrvatska, Crna Gora, Kosovo i većinski dio stanovništva Bosne i Hercegovine mogli bi se povezati u zajedničkom suprotstavljanju takvoj politici Beograda.
'Posljedica ne bi bila oslobođenje Srbije, nego njezina izolacija', zaključuje Martens.
