ŠTETA OD GOSPODARSKOG KRIMINALA

Država lani izgubila više od milijardu kuna

  • Autor: I. E.
  • Zadnja izmjena 27.01.2009 12:02
  • Objavljeno 27.01.2009 u 11:35
pranje novca gospodarski kriminal

pranje novca gospodarski kriminal

Izvor: Shutter stock / Autor: -

Policijske statistike za prošlu godinu bilježe opadanje broja većine kaznenih djela, izuzev gospodarskog kriminala, kojeg je u Hrvatskoj 2008. bilo više za skoro 15 posto nego 2007. godine. Takva vrsta kriminala je, prema policijskim procjenama, državni proračun oštetila za više od milijardu kuna

Više od pet milijardi kuna (5.077) Hrvatsku su lani stajale posljedice 'ugrožavanja sigurnosti' kao što su: prometne nesreće, prekršaji, požari, eksplozije i slično.

Prema podacima Odjela za analitiku MUP-a, 2007. godine takvi su događaji prouzročili izravnu materijalnu štetu od 6.034 milijarde kuna. Najviše štete, kao i prethodnih godina, otpada na posljedice prometnih nesreća - 1.069 milijardi kuna što je manje nego godinu prije kada je šteta iznosila 1.22 milijarde kuna. Lani su u prometu na našim cestama poginule 622 osobe (a 2007. 619 osoba), teško je ozlijeđeno 4.013, a lakše su ozlijeđene 18.304 osobe.

Štete od požara i eksplozija tijekom prošle godine procijenjene su na 455 milijuna kuna, dok je, primjerice, 2007. godine zabilježeno 1.02 milijarde kuna izravnih šteta.

Gospodarski kriminal jedina je kriminalna djelatnost koja bilježi porast: naime, lani je takvih (ne)djela prijavljeno 14.7 posto više nego 2007. godine. Prošle je godine tako podneseno 5.385kaznenih prijava zbog gospodarskog kriminala, a godinu prije 4.219. U MUP-u taj podatak tumače većom učinkovitošću u otkrivanju takve vrste kriminala.

Prema policijskim statistikama, zbog gospodarskog kriminala država je prošle godine nepovratno izgubila više od milijardu kuna (1.092.036.618). Najviše štete je učinjeno na području Policijske uprave zagrebačke, gdje je više od 276 milijuna kuna otišlo u džepove kriminalcima. Na drugom je mjestu Dubrovačko-neretvanska županija sa skoro 207 milijuna kuna štete od gospodarskog kriminala. Na trećem mjestu je Sisačko-moslavačka županija, koju je gospodarski kriminal oštetio za nešto više od 83 milijuna kuna. Na četvrtom mjestu se nalazi Krapinsko-zagorska županija s više od 78 milijuna kuna štete. Najmanje štete od gospodarskog kriminala bilježi Policijska uprava ličko-senjska sa 1.139.068 kuna

Najzastupljenija gospodarsko-kriminalna kaznena djela su: izbjegavanje carinskog nadzora, zloporaba položaja i ovlasti, krivotvorenje službene isprave, prijevara u gospodarskom poslovanju i zlouporaba ovlasti u gospodarskom poslovanju. U velikom su porastu računalna kaznena djela

U izvješću koje je 2008. godine na 200 stranica sastavio Odbor Vijeća Europe zaključeno je da se prljavi novac u Hrvatskoj najčešće zarađuje zloporabom položaja, pa se posebno prozivaju šefovi uprava, menadžeri i direktori velikih tvrtki, ali se također ističe da se prljavi novac dijelom stječe i prodajom narkotika.

U izvješću odbora Moneyvala, tijela zaduženog za borbu protiv pranja novca u Europi, posebno je poglavlje posvećeno poraznom podatku da se proteklih deset godina, koliko je na snazi Zakon o pranju novca, hrvatsko pravosuđe uopće nije bavilo slučajevima pranja novca. Zabilježena su tek dva procesa u kojima su podignute optužnice protiv 14 osoba, no nitko još nije pravomoćno osuđen.

'Hrvatski zakonodavni sustav, koji bi trebao spriječiti takve poslove, je nezgrapan i nerazumljiv', ocijenjeno je u izvješću. Zakon o sprečavanju pranja novca, kako se navodi u izvješću, u svojim člancima ništa ne govori o anonimnim računima, računima pod brojevima, lažnim imenima i tako dalje.

Financijske manipulacije odvijaju se prema već poznatom obrascu po kojem se prljavi novac iz Hrvatske s lakoćom transferira prema off shore kompanijama i fondovima, preko nerezidentnih računa. Međutim, u hrvatskom financijskom sustavu moguće je manipulirati prljavim novcem i bez off shore kompanije u nekoj egzotičnoj zemlji na način da se gotovina ubaci u platni sustav depozitima koji se polažu na žiro-račune kompanija u obliku zajmova. Zatim netransparentnim kreditnim poslovanjem između zaposlenika i partnera kompanije i tako dalje.

Na temelju analize Ministarstva unutarnjih poslova, Odbor Vijeća Europe zaključio je da se ilegalno stečena sredstva mogu oprati i bez malverzacija s računima, najčešće kupnjom nekretnina i automobila. Stručnjaci iz Strasbourga smatraju da je gospodarski kriminal Hrvatskoj nanio više štete nego mafija. Naime, procjenjuje se da je 2005. godine mafija Hrvatsku olakšala za oko 500.000 eura, a gospodarski kriminalci su si priskrbili čak 170 milijuna eura

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi