Europska komisija u srijedu bi trebala objaviti godišnja izvješća o napretku država kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji, zajedno s dokumentom o procesu proširenja.

Kako piše Jutarnji list, koji je imao uvid u nacrt dokumenta o kojem se još raspravlja unutar Komisije, ove godine Bruxelles će za najnaprednije kandidatkinje predstaviti i smjernice s konkretnim rokovima za ispunjavanje preostalih obveza.

U skupini najuspješnijih nalaze se Crna Gora, Albanija, Moldavija i Ukrajina. Znatno sporije napreduju Srbija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Kosovo, Gruzija i Turska.

Posebno oštre ocjene odnose se na Srbiju, Gruziju i Tursku, za koje Komisija navodi da su u pojedinim područjima čak nazadovale.

Srbija nazadovala u slobodi medija, bez napretka u vladavini prava

Prema nacrtu izvješća, Srbija nije ostvarila napredak u nekoliko ključnih područja važnih za nastavak europskih integracija.

Komisija posebno izdvaja vladavinu prava, usklađivanje s vanjskom politikom Europske unije te normalizaciju odnosa s Kosovom. Negativna je i ocjena stanja slobode medija, gdje se navodi da je Srbija nastavila nazadovati.

Dodatne kritike odnose se na nedovoljnu odlučnost u procesuiranju ratnih zločina i odnos prema nasljeđu ratova iz devedesetih godina.

U dokumentu se posebno spominje veličanje Ratka Mladića nakon što su mu, prema navodima iz nacrta, na pogrebu odane državne i vojne počasti. Europska komisija takve postupke smatra preprekom pomirenju i napretku Srbije prema članstvu u EU-u.

Važno je naglasiti da je izvješće pripremljeno prije parlamentarnih izbora u Srbiji održanih 25. listopada, na kojima je poražena lista Aleksandra Vučića. Ocjene se stoga odnose na djelovanje dosadašnje vlasti, a ne na buduću vladu koja tek treba biti formirana.

Bruxelles traži suočavanje s ratnom prošlošću

Velik dio nacrta dokumenta posvećen je pomirenju i dobrosusjedskim odnosima na Zapadnom Balkanu.

Europska komisija upozorava da neriješena pitanja iz ratova devedesetih i dalje opterećuju odnose država regije te usporavaju njihov europski put.

'Na Zapadnom Balkanu prevladavanje nasljeđa sukoba iz 1990-ih ostaje važan element europskih integracija. Daljnji napori potrebni su kako bi se rješavala bilateralna pitanja, uključujući pitanja granica, nestalih osoba, odgovornosti za ratne zločine i sukcesije nakon raspada bivše Jugoslavije', navodi se u nacrtu.

Posebno se naglašava da pomirenje mora počivati na činjenicama i poštovanju žrtava.

Kosovo i Srbija riskiraju zaostajanje za ostatkom regije

Normalizacija odnosa između Beograda i Prištine ostaje jedan od ključnih uvjeta za napredovanje Srbije i Kosova prema Europskoj uniji.

Komisija ocjenjuje da su unutarnje političke krize u obje zemlje dodatno otežale dijalog i provedbu ranije preuzetih obveza.

'Normalizacija nije samo zahtjev za europski put. Ona je ključna i za sigurnost, stabilnost i gospodarski razvoj društva i šire regije. Nedostatak napretka ima ekonomsku cijenu i riskira ostaviti obje strane iza drugih u vrijeme kada je proces proširenja dobio zamah', navodi se u dokumentu.

Bruxelles tako upozorava da bi Srbija i Kosovo, nastave li odgađati rješavanje međusobnih odnosa, mogli dodatno zaostati za državama koje brže provode reforme.

Crna Gora nadomak završetka pregovora

Za razliku od Srbije, Crna Gora nalazi se najbliže završetku pristupnog procesa. Prema procjeni Europske komisije, Podgorica bi već do kraja ove godine mogla zatvoriti sva pregovaračka poglavlja.

Bruxelles već priprema nacrt pristupnog ugovora, koji će sadržavati posebne zaštitne mehanizme u slučaju nazadovanja u provedbi reformi. Među mogućim mjerama spominju se odgoda članstva te suspenzija određenih prava nakon pristupanja.

Komisija navodi da bi ovogodišnje izvješće o napretku moglo biti posljednje za Crnu Goru u sadašnjem obliku. Nakon završetka pregovora izrađivala bi se izvješća o monitoringu provedbe preuzetih obveza.

BiH zaostaje, Albanija bilježi napredak

Europska komisija upozorava da politička fragmentacija u Bosni i Hercegovini otežava funkcioniranje vlasti i provedbu reformi. Posebno se ističe potreba jačanja neovisnosti i nepristranosti pravosuđa, dok se pozitivno ocjenjuje usklađenost vanjske politike BiH s politikom EU-a.

Albanija je, s druge strane, ostvarila dobar napredak u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. Ipak, politički sukobi, izostanak izborne reforme i dugotrajni prosvjedi ostaju ozbiljni problemi.