Donedavno su slike slične starosti pronađene samo u špiljama zapadne Europe.

Australski i indonezijski znanstvenici procijenili su starost novootkrivenih slika na temelju stalaktita koji su se formirali na crtežima. Drevni špiljski umjetnici stvorili su otiske ruku na zidovima i stropovima tako što su šake priljubili uz stijene i potom pažljivo upuhavali boju oko njih. Najstarija slika stara je najmanje 40.000 godina.

Uz otiske ruku na stijenama pronađene su slike divljih kopitara kakvi se mogu naći samo na ovom otoku.

Dr. Maxime Aubert, sa Sveučilišta Griffith u Queenslandu u Australiji, kaže da je jedna od pronađenih slika vjerojatno najstarija te vrste.

'Obris ruke star je najmanje 29.900 godina, što znači da je to najstarija slika ruke na svijetu', rekla je.

'Pored nje nalazi se slika svinje stara najmanje 35.400 godina, što je čini jednom od najstarijih figurativnih slika na svijetu, ako ne i najstarijom', dodala je.

U istom kompleksu špilja pronađene su i slike stare oko 27.000 godina, što pokazuje da je lokacija bila nastanjena i oslikavana najmanje 13.000 godina.

Osim u području Marosa, stručnjaci su pronašli slikarije u špiljama udaljenim 100-tinjak kilometara sjeverno na području Bone. Ove druge nije moguće datirati jer se na njima nisu stvarali stalaktiti. No znanstvenici vjeruju da su slične starosti jer su slične po stilu.

Kraj eurocentričnosti

Otkriće indonezijske umjetnosti vrlo je važno jer ukazuje na početke ljudske inteligencije kako je danas shvaćamo. Osim toga, omogućuje nam da se oslobodimo eurocentričnog pogleda na eksploziju kreativnosti.

Umjetnost i sposobnost apstraktnog mišljenja koncepti su koji razlikuju našu vrstu od drugih životinja. Ove su nam povezane sposobnosti omogućile da počnemo koristiti vatru, da razvijemo kotač, a potom postupno i druge tehnologije koje su našu vrstu učinile tako izuzetno uspješnom.

Stoga rađanje umjetnosti označava trenutak u kojem je naša vrsta postala uistinu ljudska. Otkriće umjetnosti na Sulawesiju podrazumijeva da ćemo morati revidirati ideje o tome kada i gdje su se dogodili ti ključni trenuci.

Špilja Cueva de El Castillo u Španjolskoj, u kojoj su pronađene najstarije nefigurativne umjetničke kreacije u Europi, otkrivena je 1903. Crteži konja u francuskom nalazištu Chauvet otkriveni su 1994. Na temelju analize radioaktivnog ugljika procijenjeno je da su crteži ruku u španjolskoj špilji, vrlo slični indonezijskim, stari najmanje 40.800 godina. Crteži konja u Francuskoj stari su pak između 30 i 32 tisuće godina.

Na temelju ovih nalaza stručnjaci su desetljećima vjerovali da europske slike, koje zbog starosti neki stručnjaci pripisuju neandertalcima, pokazuju da se eksplozija kreativnosti koja je dovela do razvoja umjetnosti i znanosti odigrala u Europi da bi se u drugim dijelovima svijeta pojavila tek mnogo kasnije.

Otkriće indonezijskih slika mijenja ovu eurocentričnu paradigmu. Naime stručnjaci smatraju da novi nalaz pokazuje da sposobnost za stvaranje umjetnosti ima starije korijene još u Africi, prije nego što su se ljudi raširili po svijetu.

'To je nekako moj osjećaj', kaže prof. Chris Stringer iz Prirodoslovnog muzeja u Londonu. 'Temelji ove umjetnosti postojali su prije 60.000 godina; možda su postojali i ranije u Africi i proširili se s precima današnjih ljudi', dodao je.

Slikarije u indonezijskim špiljama otkrivene su još prije pola stoljeća, međutim donedavno su se smatrale mnogo mlađima.