Vesna Pusić dobro je argumentirala svoje stavove tijekom sučeljavanja kandidata za dužnost glavnog tajnika Ujedinjenih naroda, te je u New Yorku pokazala bolje govorničko umijeće nego što ga ponekad pokazuje u Hrvatskoj, može se zaključiti iz analize sinoćnjeg javnog nastupa bivše ministrice vanjskih i europskih poslova, koje je za tportal napravila dr. sc. Nikolina Borčić, voditeljica Ureda za kvalitetu i zamjenica predstojnika Katedre jezici i kultura veleučilišta VERN
Vesna Pusić mirno i staloženo iznosi svoje stavove, a vjerodostojnost gradi govorničkom izvedbom (razina engleskog jezika, izgovorna razgovijetnost, neverbalna komunikacija usklađena sa željenom percepcijom sadržaja) i argumentacijom, objašnjava profesorica Nikolina Borčić, koja na VERN-u, između ostalog, predaje političku komunikaciju, a jezik političara u fokusu je njezina magistarskog i doktorskog rada. U drugoj doktorskoj disertaciji analizira vjerodostojnost i moć uvjeravanja, uspoređujući u tom kontekstu hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović, bivšeg i potencijalno budućeg premijera Zorana Milanovića te njihove njemačke pandane Joachima Gaucka i Angelu Merkel.
Podizanje vlastite vjerodostojnosti
Borčić precizira da se neverbalna komunikacija Vesne Pusić očituje ponajprije u njezinoj uvjerenosti, osmijehu kojim želi ostaviti dojam simpatičnosti i usredotočenosti na izjavu.
'Govornička izvedba prati sadržaj poruka. Mimikom lica i pokretima ruke naglašava ozbiljnost tematike, no ukazujući pritom osmijehom na svoju simpatičnost', istaknula je Borčić dodajući da Pusić temelji argumentaciju na podizanju vlastite vjerodostojnosti i valjanosti koncepta koji nudi.
Tako, primjerice, na pitanje mađarske veleposlanice Katalyn Anamaria Bogyay o načinu upravljanja/vodstva (leadership) te kako će svijetu izraziti važnost njihova posla u okviru UN-a - što moderatorica usmjerava ka pitanju 'hoćete li biti secretary ili general) - Pusić započinje odgovor kako je to pitanje čula već mnogo puta te kako smatra da je svatko kombinacija obaju koncepata vođenja. Pritom svoju vjerodostojnost i autoritet Pusić iskazuje iznoseći kritiku općenito, navodeći spuštanje kriterija vodstva/upravljanja u posljednjih 20 godina.
Vješto korištenje brojki
Taj stav Vesna Pusić dokazuje iznoseći kako je danas dominantan populizam i catchy phrases te manjak odgovornosti, primjećuje Borčić. Osim toga, Pusić se slaže kako je važno biti popularan i kako je važno biti umješan govornik koji zna i umije privući pažnju slušatelja, no kako je vrijeme za novo i kvalitetnije vodstvo koje prije svega odlikuju koncepti uvjerenosti, imanja vizije, odvažnosti i hrabrosti.
'Iz aspekta uvjerljivosti, korištenje brojčanih podataka u izjavama pojačava snagu izjave, što Vesna Pusić vješto koristi. Kritizira općenito ideje, dosadašnja iskustva te iskazuje što je potrebno u nadolazećem vremenu. Na taj način implicitno sebe prikazuje (nudi) kao vjerodostojnu kandidatkinju, osobu koja je u stanju unijeti promjene', naglašava Nikolina Borčić.
Iznoseći završnu riječ, Pusić naglašava kako ona to zapravo neće učiniti, nego će odgovoriti na pitanje koje joj nije bilo postavljeno, a voljela bi da jest. Time, objašnjava Borčić, ona pokazuje svoju 'drčnost', odvažnost u postavljanju pravila, u smislu 'ja znam što je najbolje za kraj i što je važno'.
Bez prevelikog patosa i apeliranja na emocije
Odgovarajući na nepostavljeno pitanje o položaju žena na javnim funkcijama, Pusić 'bez prevelikog patosa i apeliranja na emocije, više kao svojevrsno činjenično stanje, iznosi kako je ona žena, no još je važnije da je i feministica ('I happen to be…')'.
'Pritom o temi govori suprotstavljajući koncepte: ukazujući kako njezina intrinzična vjerodostojnost i činjenica da je žena i feministica jesu važne zbog 'muškog pogleda na život' (male experience of life), a ne zbog 'ženskog pogleda na život'. Zašto? Zato što je korporacijska kultura UN-a, koju ona ne apostrofira strogo kao takvu, u posljednjih 70 godina dominantno muška, pa svojim odgovorom naglašava kako činjenica da je žena i na svijet gleda iz ženske perspektive ujedno i mogućnost pozitivne promjene trenda', analizira Borčić.
Pritom se, dodaje profesorica na VERN-u, hrvatska kandidatkinja za dužnost glavne tajnice UN-a ponovno vješto koristi brojkama, spominjući 70 godina postojanja UN-a, 50 posto muškog principa koje je do sada vladalo vs. 50 posto ženskog principa, za koje smatra da ih treba uspješno pridodati prvoj polovici. 'U ovom odgovoru kroz argumentaciju apelira na pravednost i zajedništvo, jer dolazi vrijeme kada jedni ne isključuju druge nego ćemo zajedno dalje, što bi se zaključno moglo reći i za njezine izjave u debati', poručila je Nikolina Borčić.
Kao nedostatak argumentaciji Borčić ističe nedovoljno navođenje konkretnih planiranih aktivnosti i konkretnih područja primjene rješenja, što bismo percipirali kao dokaz vjerodostojnosti za kandidaturu.
