JASNA PORUKA

DP: Očekujemo skoro imenovanje nove Uprave Hrvatskih šuma

11.09.2025 u 13:06

Bionic
Reading

Nakon stranačke klauzure u Tuheljskim Toplicama, članovi Domovinskog pokreta (DP) najavili su u četvrtak na konferenciji za novinare skoro imenovanje nove Uprave Hrvatskih šuma i poručili da podržavaju neovisan rad istražnih tijela.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić istaknuo je da se provodi opoziv aktualne Uprave Hrvatskih šuma.

'Očekujemo imenovanje, očekujemo da se ovakve situacije više ne događaju. Apsolutno mi je neprihvatljivo da se događaju uhićenja i ovakvi propusti. To je jednostavno nedopustivo, ne radi se o spajalicama ili uredskom priboru, radi se o strateškim resursima', poručio je.

Od nove Uprave očekuje maksimalnu suradnju s istražnim tijelima, čiji rad podržava i očekujem daljnje akcije. Vidimo da tu potencijalno ima svega, ako je na ovoj razini bilo ovakvih propusta, kaže Vlajčić.

Predsjednik DP-a Ivan Penava podsjetio je da su još proljetos tražili promjene u vrhu Hrvatskih šuma, a prijedlozi DP-a za članove Uprave Hrvatskih šuma su na stolu.

'Do većinskog partnera je da donese vrlo brzo odluku, sukladno našim očekivanjima i dogovorima koje smo imali po imenovanju predsjednika i članova Uprave', rekao je Penava naglasivši da Hrvatska nema vremena čekati, a javnost očekuje odgovorno raspolaganje državnom imovinom.

Komentirajući slučaj bivšeg ministra Josipa Dabre, požalio se da "postupaju s našim ljudima kao da su ubili nekoliko ljudi, dok istodobno te institucije imaju posla s onima koji su učinili najgore zločine, a to nije problem". 

Dabro je podjsetio da je godinama upozoravao na nepravilnosti u Hrvatskim šumama.

'Najgore mi je kada se uhićuju nekakvi referenti, lugari, šumarski tehničari i onda to ide po odgovornosti prema upravitelju uprave nekakve podružnice. Zna se tko snosi odgovornost za upravljanje bilo kojom tvrtkom, pa tako i Hrvatskim šumama', rekao je.

Upozorio je na štetu u drvnoj industriji zbog nerealizirane prerade vjetrolomom oborenih stabala u Bjelovaru, Virovitici, Brodsko-posavskoj, Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji.

'U tom trenutku trebalo se reagirati da se promptno iskoristi sirovina, koja je bila tada zdrava, i cijena joj je tada bila od 550 do 700 eura. Danas se kubik prodaje za 100 eura, a šteta je puta sedam. Sve to završava u Bosni, Srbiji, Italiji po četiri, pet puta skupljim cijenama', kaže Dabro.