Poslije skandalozne oslobađajuće presude ratnom zločincu Vojislavu Šešelju na Sudu u Haagu otvorilo se pitanje što je Hrvatska poduzela da ga se kazni za zlodjela koja je počinio u našoj zemlji. Iz odgovora DORH-a na naš upit doznali smo da je hrvatska optužnica protiv Šešelja podignuta 2002. godine, u sklopu optužnice protiv niza generala JNA i velikosrpskih političara. Šešelj je u tom procesu sedmookrivljeni, a sudski proces temeljem te optužnice pred Županijskim sudom u Osijeku još uvijek nije ni započeo. Deset godina trebalo je hrvatskom pravosuđu da se optužnica protiv Vojislava Šešelja i ostalih uopće podigne, a ni nakon 14 godina od podizanja optužnice ratnim zločincima poput Šešelja Hrvatska još uvijek ne sudi. Čekala je kako će se razviti suđenje na Haškom sudu
Hrvatska optužnica protiv ratnog zločinca Vojislava Šešelja zbog kaznenih djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, ratnog zločina protiv ranjenika i bolesnika, ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika te kaznenog djela uništavanja kulturnih i povijesnih spomenika podignuta je tek u prosincu 2002. godine. Optužnicu je podiglo Županijsko državno odvjetništvo u Vukovaru. Optužnicu u cijelosti možete pročitati ovdje
Kako nam je objasnila glasnogovornica DORH-a Martina Mihordin, ta je optužnica pripojena optužnici osječkog Županijskog državnog odvjetništva iz svibnja 2002. pred Županijskim sudom u Osijeku protiv Veljka Kadijevića i Zvonimira Jurjevića za ratne zločine visokog vojnog zapovjedništva JNA napadom na Vukovar i istočnu Slavoniju.
Pored optužnice protiv Šešelja, toj osječkoj optužnici pridodane su vukovarske optužnice protiv Veljka Kadijevića, Zvonimira Jurjevića, Blagoja Adžića, Božidara Stevanovića, Živote Panića Mile Mrkšića Veselina Šljivančanina, Miroslava Radića i Gorana Hadžića. Naknadno je tim optužnicama pridodana optužnica koju je Županijsko državno odvjetništvo u Bjelovaru podiglo protiv Kadijevića i Jurjevića.
Objedinjene optužnice završile su 2006. godine na Županijskom sudu u Osijeku (jednom od četiri hrvatska suda na kojima se sudi ratnim zločincima). Od glasnogovornika Suda Miroslava Rošca doznali smo kako je optužnica protiv Šešelja u grupi optužnica koje zbog suđenja u Haagu i pravno-proceduralnih zavrzlama ne završavaju sudskim procesima pred hrvatskim sudovima.
Kazao je za tportal kako se u slučaju Vojislava Šešelja mora čekati da se vidi kako će pravomoćno završiti suđenje u Haagu, a tek onda hrvatsko pravosuđe može vidjeti što učiniti dalje po tom pitanju jer mu nije moguće suditi za ista nedjela i zločine za kakva mu se sudi na Međunarodnom sudu za ratne zločine u Haagu. Postoji i cijela skupina optužnica protiv vrha JNA i ostalih, koji su mahom nedostupni hrvatskom pravosuđu, a kojima se zbog pravne procedure i nesuradnje srpskog Tužiteljstva za ratne zločine godinama ne može suditi.
Uz optužnice protiv vrha JNA i velikosrpskih političara, ističe Rožac, DORH je priložio podneske kojima se uskraćuje vođenje postupaka protiv optuženika u odsutnosti. DORH je to učinio sukladno obavezama iz Kaznenog zakona koje predviđaju složenu proceduru i suradnju s pravosudnim sustavom Srbije. Slučajeva u kojima su optuženici za ratna nedjela nedostupni hrvatskim vlastima i nalaze se u Srbiji, kaže Rožac, velik je broj.
'Hrvatska i Srbija imaju sporazum o ustupanju predmeta u kojima su podignute optužnice, ali srpsko Tužiteljstvo za ratne zločine odbija provoditi postupak protiv vrha i pripadnika JNA te zvučnih imena poput Šešelja. Srbija takve odbija izručiti, a kad im ustupimo predmet, ne žele im suditi. Tek kad se cijela ta pravna, višegodišnja procedura provede, slučajevi se vraćaju u Hrvatsku i tek tada se optuženima za ratne zločine može suditi u odsutnosti', ističe glasnogovornik Županijskog suda u Osijeku Miroslav Rožac
