Drugi najveći svjetski potrošač sirove nafte posljednjih je mjeseci uspio ublažiti posljedice rata u Iranu smanjenjem uvoza, korištenjem velikih zaliha i većim oslanjanjem na čiste izvore energije. Time je smanjen pritisak ne samo na kinesko gospodarstvo nego i na globalno tržište, piše CNN.

Nakon više od tri mjeseca sukoba pojedini analitičari upozoravali su da bi cijena nafte mogla dosegnuti i 200 dolara po barelu. No unatoč velikim poremećajima u opskrbi, cijene su ostale znatno niže od tih prognoza.

‘Kina je odigrala ključnu ulogu u amortiziranju šoka za ostatak Azije, a time i za globalno gospodarstvo’, rekao je Daan Walter iz energetskog think tanka Ember.

Brent, referentna svjetska nafta, u ponedjeljak je pao ispod 78 dolara po barelu zbog očekivanja da bi se trgovina kroz Hormuški tjesnac uskoro mogla normalizirati. Analitičari smatraju da će kineska politika i potrošnja ostati jedan od glavnih faktora za tržište bez obzira na brzinu ponovnog otvaranja tjesnaca.

Kineska ‘nevidljiva ruka’

Analitičari Société Généralea ističu da je rat u Iranu zahvatio oko 14 posto globalne opskrbe naftom, no cijene nisu zabilježile skok usporediv s ranijim velikim krizama.

Kinu opisuju kao ‘nevidljivu ruku koja ponovno uravnotežuje tržište’ zahvaljujući mogućnosti da smanji uvoz za oko tri milijuna barela dnevno.

Prema riječima Janiva Shaha iz Rystad Energyja, Kina je prije sukoba povećavala strateške zalihe koristeći povoljne isporuke ruske i iranske nafte. Danas raspolaže s više od milijardu barela u komercijalnim i strateškim rezervama, koje je počela koristiti još u svibnju.

‘Kina je godinama postavljala svojevrsni pod ispod cijena nafte. Ove godine taj se obrazac potpuno preokrenuo’, rekao je Shah.

Peking je istodobno ograničio izvoz benzina i dizela kako bi osigurao domaću opskrbu, što je dodatno smanjilo interes rafinerija za kupnju sirove nafte na svjetskom tržištu.

Elektrifikacija prometa

Važnu ulogu ima i ubrzana elektrifikacija prometa. Otprilike svaki drugi novi automobil prodan u Kini danas je električni ili hibridni model. Prema procjenama Međunarodne agencije za energiju, kineski električni vozni park prošle je godine smanjio potrošnju nafte za oko milijun barela dnevno.

‘To je bilo iznimno važan sigurnosni ventil za globalno tržište sirove nafte’, rekao je David Fishman iz Lantau Groupa. Ipak, upozorava da se oslanjanje na postojeće zalihe ne može održavati unedogled. Ako cijene ponovno oslabe, Kina bi mogla nastaviti s gomilanjem rezervi.

Od nestašice do viška nafte?

Nakon mjeseci upozorenja na posljedice najveće naftne krize u povijesti, Međunarodna agencija za energiju sada upozorava na mogućnost viška ponude. U najnovijem izvješću procjenjuje da bi rast proizvodnje iduće godine mogao premašiti rast potražnje za 4,7 milijuna barela dnevno, ponajprije zbog normalizacije proizvodnje na Bliskom istoku. ‘To bi tržištu moglo donijeti prijeko potreban predah te pružiti priliku za obnovu iscrpljenih zaliha’, navodi IEA.

Istodobno, kriza je dodatno povećala interes za obnovljive izvore energije. Kina, vodeći svjetski proizvođač električnih vozila, baterija i solarne opreme, nakon početka rata zabilježila je rekordni izvoz tehnologija za čistu energiju. ‘Prijelaz na elektrifikaciju ubrzava se iz mjeseca u mjesec’, rekao je analitičar Trivium China Cosimo Ries.

Muyu Xu iz tvrtke Kpler smatra da bi višak ponude mogao postati vidljiv već sljedećeg mjeseca. Ako se Hormuški tjesnac brzo ponovno otvori, na tržište bi se moglo vratiti oko 100 milijuna barela trenutačno blokirane nafte.

Očekuje se i rast iranske proizvodnje, osobito ako američke sankcije budu ublažene. No to bi moglo smanjiti privlačnost iranske nafte za Kinu, koja ju je dosad kupovala po povoljnijim cijenama.

Xu ipak upozorava da su mnoge zemlje već osigurale potrebne količine nafte za ljeto te da bi Kina ponovno mogla postati ključan faktor za ravnotežu na tržištu.

‘Trenutačno je Kina jedina zemlja koja može apsorbirati višak ponude. Pitanje je samo – što Kina uopće želi kupovati?’