Na okruglom stolu koji je u Saboru organizirao Klub zastupnika Centra, NPS-a i GLAS-a na temu decentralizacije zaključeno je da u Hrvatskoj i dalje decentralizacija postoji samo na papiru i da unatoč dobro zamišljenoj Vladinoj odluci o funkcionalnom spajanju gradova i općina, praksa pokazuje loše rezultate.
Marijana Puljak (Centar) poručila je uoči okruglog stola "Decentralizacija ili iluzija: Tko stvarno upravlja Hrvatskom - građani ili sustav?" da je Hrvatska decentralizirana zemlja samo na papiru i da javno proklamirana decentralizacija ne funkcionira.
"U stvarnosti imamo opustošene općine bez ijedne javne ustanove, bez ijedne javne usluge koju pružaju svojim građanima. Ovise o transferima iz Zagreba. Ne mogu donijeti niti jednu ozbiljniju odluku o upravljanju svojom općinom bez suglasnosti ministarstva", naglasila je Puljak, dodajući da je nužno provesti reformu teritorijalnog ustroja.
vezane vijesti
Funkcionalno spajanje i za županije
Gradonačelnik Ludbrega i saborski zastupnik Nezavisne platforme Sjever Dubravko Bilić istaknuo je da u Hrvatskoj trenutno postoji nejednak i nepravedan razvoj jedinica lokalne samouprave koje su na nekim dijelovima fiskalno slabe, a u nekim prejake što, kaže priznaje i država kroz fiskalno izravnanje koje redovito većina općina i gradova dobiva u proračun.
Smatra da je Vlada donijela dobru odluku o funkcionalnom spajanju, ali nema dovoljno snage da se to provede u praksi.
„Nijedna općina, odnosno dvije ili više općina i gradova nije se spojilo zato što taj okvir koji je Vlada donijela nije poticajan i nije dobro razrađen. Predlažemo da se ide u izmjenu Zakona o lokalnoj samoupravi i da se isto tako omogući i županijama funkcionalno spajanje, pa makar u prometnom smislu, dakle organizaciji javnog prijevoza, visokog obrazovanja i zdravstvene zaštite”, istaknuo je Bilić.
Gradovi i općine nemaju interesa za funkcionalno spajanje
Svoja zapažanja iznijela je i znanstvena savjetnica s Ekonomskog instituta Dubravka Jurlina Alibegović koja je istaknula kako se, unatoč vladinoj odluci o funkcionalnom spajanju gradova i općina, u stvarnosti mali broj njih na to i odlučio. Najčešći razlozi su, rekla je, što nemaju interesa ili ne znaju. Istaknula je i da je vlada za tu namjenu planirala nešto manje od 45 milijuna eura, a potrošeno je samo 10,7 milijuna eura.
Navela je i kako danas postoji 186 općina i gradova koji nemaju nijedno trgovačko društvo ili ustanovu za pružanje javnih usluga niti imaju proračunske korisnike.
"Postojeća decentralizacija koja je počela 2001. godine do danas nije ojačala odgovornost općina, gradova i županija, jedinice lokalne samouprave ne sudjeluju u donošenju odluka koji će se javni poslovi i javne funkcije obavljati na njihovoj razini niti kako će se financirati preneseni javni poslovi", rekla je Jurlina Alibegović.
Istaknula je i da, ako se pogledaju lokalni porezi, ne postoji autonomija jedinica lokalne samouprave ili je ona vrlo ograničena i da se decentralizacija financira najviše kroz sredstva pomoći koji se dobiva od države.
Reforme bez učinka
Profesor s Pravnog fakulteta u Zagrebu Vedran Đulabić podsjetio je kako se čak 10 puta dosad mijenjao Zakon o lokalnoj i regionalnoj samoupravi.
"Usprkos svim tim silnim reformama sustav ostaje isti i glavno je pitanje zašto. Odgovore možemo potražiti u političkim faktorima, ali i u interesnim zajednicama, ono što se u literaturi zove veto igrači. Jedan od velikih veto igrača je Hrvatska zajednica županija i Hrvatska zajednica općina koji blokiraju i onemogućavaju otvaranje ključnih pitanja reforme lokalne samouprave", istaknuo je Đulabić.
Velik problem u sustavu je, rekao je, preklapanje nadležnosti, njihova nejasna definicija, stihijski kaos koji se događa u poslovima, izostanak kontrole učinkovitosti. Mišljenja je da je ključno pitanje racionalizacija teritorijalne strukture, a onda, ističe, iza toga ide i značajna decentralizacija koja podrazumijeva prenošenje poslova i financija na lokalne jedinice i jačanje njihovih kapaciteta.
SDP-ova Ivana Marković smatra da je intencija o funkcionalnom spajanju dobra, ali da je podbacila realizacija. I ona je navela da su županije problem i da se trebaju reorganizirati jer "služe samo za jednu stvar - to je bazen za kadar HDZ-a koji novac usmjerava samo u općine koje su njima zanimljive."
Zaključci okruglog stola je da se funkcionalno spajanje ugradi u zakon s puno detaljnijom razradom, da ga treba proširiti i na županije, da treba jačati fiskalnu autonomiju lokalnih jedinica i da se Vladu obveže da jednom na godinu transparentno objavljuje evaluaciju učinkovitosti decentraliziranih funkcija.
