EUROPA SKUPO PLAĆA

Cijena dizela eksplodirala: Hoćemo li morati sporije voziti i češće raditi od kuće?

24.09.2026 u 06:21

Dodajte tportal.hr u omiljene izvore

Europljani danas za pun spremnik dizela izdvajaju oko 30 eura više nego početkom godine, a Europa je među velikim gospodarstvima najteže pogođena rastom cijena tog naftnog derivata

Cijene dizela dosegnule su rekordne razine diljem svijeta zbog poremećaja u Hormuškom tjesnacu i problema s opskrbom iz ruskih rafinerija.

Američki predsjednik Donald Trump pozvao je Ukrajinu da prestane napadati rafinerije u Rusiji jer visoke cijene goriva dodatno opterećuju Republikansku stranku uoči američkih izbora za Kongres.

Analiza podataka Europske komisije, koju je provela nevladina organizacija Transport & Environment (T&E), pokazuje da vozači plaćaju dizel 40 posto više nego početkom godine, a za spremnik od 50 litara to znači oko 30 eura dodatnog troška. Benzin je, za usporedbu, ove godine poskupio 28 posto.

Na razini Europe dodatni trošak dizela od početka sukoba dosegnuo je 203 milijuna eura dnevno. Procjena ne uključuje smanjenja poreza na gorivo jer se njihov trošak, upozorava T&E, u konačnici mora nadoknaditi drugim porezima ili zaduživanjem.

Europa posebno ovisna o dizelu

Dizel čini više od 40 posto potrošnje naftnih derivata u europskom gospodarstvu, više nego u bilo kojoj drugoj regiji i dvostruko više nego u SAD-u, zbog čega je Europa osobito izložena rastu cijena.

'Budući da se naš cestovni promet i dalje temelji na motorima s unutarnjim izgaranjem, ovisimo o vrlo nestabilnoj sirovini na koju nemamo nikakav utjecaj. Elektrifikacija nas može učiniti otpornijima u krizama', rekla je Juliette Egal, glavna analitičarka podataka u T&E-u.

EU želi do 2040. godine povećati udio električne energije u ukupnoj potražnji na 46 posto. Prema Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA), veća elektrifikacija mogla bi smanjiti globalne troškove uvoza energije za više od 400 milijardi dolara.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen prošlog tjedna rekla je da je Europa od početka rata s Iranom za uvoz fosilnih goriva izdvojila dodatnih 90 milijardi eura, 'a da pritom nije dobila nijednu jedinu dodatnu molekulu energije'.

Macron traži intervenciju Bruxellesa

Europske vlade istodobno traže snažniju reakciju EU-a da bi se smanjile cijene goriva. Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je Bruxelles da 'privremeno i iznimno' ublaži zahtjeve koji se odnose na kvalitetu goriva.

Macron tvrdi da bi ublažavanje pravila moglo povećati proizvodnju europskih rafinerija između pet i 20 posto, a zatražio je i ukidanje ograničenja za korištenje biodizela kako bi distributeri mogli prijeći na mješavinu B10, s deset posto biodizela, umjesto standardnog B7.

Europska komisija nije izravno komentirala njegove zahtjeve. 'Ključno je to da će naše cijene energije, sve dok ovisimo o uvoznim fosilnim gorivima, ostati nestabilne. Spremni smo razmotriti i druge mjere', rekla je glasnogovornica Komisije Anna-Kaisa Itkonen.

Četiri od deset automobila voze na dizel

Današnja izloženost Europe cijenama dizela dijelom je posljedica politika iz 1990-ih i 2000-ih, kada se poticalo korištenje tog goriva zbog veće učinkovitosti, nižih emisija ugljikova dioksida i manjih troškova za vozače.

Takva se politika počela napuštati nakon što su postali jasniji problemi s onečišćenjem zraka, osobito nakon afere Dieselgate, koja je pokazala da su stvarne emisije dušikovih oksida iz dizelskih automobila znatno veće od onih izmjerenih na testiranjima.

Ipak, prema podacima T&E-a, četiri od deset automobila u Europi i dalje voze na dizel. Organizacija kao kratkoročne mjere za smanjenje potrošnje navodi preporuke IEA-e, među kojima su smanjenje ograničenja brzine na autocestama za 10 kilometara na sat i poticanje rada na daljinu gdje je to moguće.

T&E također poziva Bruxelles da ne odustane od planova za postupno povlačenje motora s unutarnjim izgaranjem, unatoč pritisku europske automobilske industrije.