UČENICI (OČEKIVANO) LOŠI

Čemu zgražanje? Ludost je ponavljati istu stvar i očekivati drukčije rezultate

  • Autor: Ante Srzić
  • Zadnja izmjena 19.01.2017 11:13
  • Objavljeno 07.12.2016 u 20:55
Školarci

Školarci

Izvor: Pixsell / Autor: Vjeran Zganec-Rogulja

Stručnjake ne čudi to što su hrvatski petnaestogodišnjaci ponovno ostvarili ispodprosječne rezultate u najvećem svjetskom istraživanju znanja i vještina učenika u dobi od petnaest godina, PISA 2015, koje ispituje u kolikoj su mjeri učenici sposobni primijeniti znanja naučena u školi u svakodnevnom životu i snaći se u novim i nepoznatim situacijama

Pedagoginja Vedrana Spajić Vrkaš s Filozofskog fakulteta kaže da nije iznenađena jer obrazovanje godinama nikoga ne zanima i rezultati na međunarodnim istraživanjima su konstantno loši. Nastavnici više nisu motivirani te nema sustava provjere, monitoringa i evaluacije tijekom školovanja da se ojača sustav kako bi se unaprijedila kvaliteta unutar same škole', kazala nam je Spajić Vrkaš.

Sustav je obezglavljen

Smatra da nije krivnja na nastavnicima i školama, nego je problem u tome što smo praktički obezglavljeni jer nemamo dobru hijerarhiju upravljanja. 'Stalno smo upozoravali na problem i više nisam ni razočarana', kazala nam je Spajić Vrkaš. I Željko Stipić, predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod, nije iznenađen lošim rezultatima hrvatskih učenika tijekom istraživanja PISA 2015.

'Suočavajući se s rezultatima istraživanja u kojem su sudjelovali naši petnaestogodišnjaci, prvo mi je pala na pamet Einsteinova misao da graniči s ludošću neprestano ponavljati istu stvar i očekivati drugačije rezultate', kritičan je Stipić. Šef sindikata naglašava da 'samo neupućeni ili poprilično ludi mogu očekivati da će stvari same od sebe krenuti nabolje'.

'Od 2006. godine, kada je provedeno prvo istraživanje, ama baš ništa se nije promijenilo nabolje u našem osnovnom i srednjem školstvu, niti smo osuvremeni nastavne programe, a neki su stari po 20-30 godina, niti smo dirali strukturu odgojno-obrazovnog procesa. Govorili smo o tom devetom razredu, ali nismo ništa napravili, niti smo poboljšali uvjete, niti se počeli pridržavati pedagoških standarda koje smo donijeli i koji su najčešće mrtvo slovo na papiru, niti smo popravili školsko zakonodavstvo, niti smo poradili na kvaliteti učiteljskih i nastavničkih studija, niti smo popravili materijalni položaj učitelja i nastavnika', u dahu nam je izrecitirao Stipić, ustvrdivši da smo, dapače, u nekim slučajevima napravili suprotno od onoga što smo morali.

Loši rezultati očekivani, ne šokantni

Zbog toga je Stipić ogorčen time što nakon ovakvih rezultata nastupa opće zgražanje i očekuje da će krenuti val kritika uz tvrdnje da su nam đaci nepismeni i ništa ne znaju. Zapravo, tvrdi Stipić, nije riječ ni o kakvim šokantnim rezultatima, već o potpuno očekivanim. No nije propustio kritizirati i medije koji po njegovom mišljenju stvaraju lošiju sliku o našem školstvu od one koja bi se temeljila samo na činjenicama. 'Iste novine koje vijest kada naši učenici osvoje zlatnu medalju na matematičkoj olimpijadi objave na 18. stranici sada loše rezultate istraživanja plasiraju na prve stranice', kaže Stipić.

Željko Stipić, predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod Marko Lukunić/Pixsell

Željko Stipić, predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod Marko Lukunić/Pixsell

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Lukunić


Mišljenja je da će rezultati ponovno izazvati prozivke i stavove da se u našim školama nedovoljno radi te da u njima prevladavaju nerad i nered, a na svoje će doći oni koji smatraju da zbog slabijih rezultata u usporedbi s drugima nema razloga za neka značajnija ulaganja u odgojno-obrazovni sustav. 'Nama je potreban suvremeniji sustav već odavno i da mnoge stvari ne štimaju, vide i roditelji koji prate djecu kroz školu, a kamoli učitelji i nastavnici. To nam je potrebno radi nas samih, a ne radi bjelosvjetskih istraživanja, radi budućnosti naše djece i unučadi', kaže Stipić.

Ulagati u obrazovanje treba odmah, a ne za 10 godina

Međutim od sveopće kuknjave koja će uslijediti ne vidi koristi. 'Suštinskih promjena u obrazovanju neće biti dok drugačije ne počnemo trenirati odgoj i obrazovanje. Ne za pet godina ili deset. Političari vole donositi dugoročne planove koji se ne obistine. Državni se proračun donosi ovih dana i zanima me hoće li rezultati potaknuti premijera Andreja Plenkovića i njegovog financ-ministra Zdravka Marića na drugačiji tretman obrazovanja i to ne u proračunu za 2025. godinu, to me ne zanima, nego u proračunu za 2017. Uvjeren sam da neće', smatra Stipić.

Za kraj je kazao da drugi, koji su daleko odmaknuli od nas prema rezultatima istraživanja, kontinuirano rade na promjenama, a ne kao mi, koji radimo stihijski i o promjenama samo govorimo. 'Mi bismo mijenjali, a da sve ostane isto. Onda će i rezultati još dugo ostajati isti', zaključuje Stipić.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!