Obojica su bivši predsjednici, obojica su odavno premašila časnu barijeru od 80 godina i obojica se smatraju prijateljima, unatoč razvalini u odnosima njihovih zemalja, Kube i SAD-a. Fidel Castro (84) i Jimmy Carter (86) u srijedu su okrunili trodnevnu humanitarnu misiju bivšeg američkog predsjednika ugodnim ćaskanjem u rezidenciji vitalnog vođe kubanske revolucije u Havani, no u stvarnosti nije sve tako idilično kao odnos dvaju bivših državnika
Povjerenje Havane i Washingtona moglo bi biti ojačano kada bi Barack Obama pokazao spremnost na ukidanje embarga za Kubu, nešto što vrlo uvjereno zagovara Jimmy Carter i što je naglasio prilikom susreta s kubanskim predsjednikom Raúlom Castrom
Carter (predsjednik od 1977. do 1981), koji će izvještaj o drugom putu na Kubu (prvi se put susreo s Castrom 2002, također u Havani) osobno predati predsjedniku Obami, dobio je velike pohvale u glasilu Komunističke partije Granma, i to iz pera samoga Fidela, u članku gdje se ističe da je riječ o 'jedinom američkom predsjedniku koji je imao hrabrost i jasnoću misli da preispita odnose SAD-a s Kubom' i koji je 'učinio sve što je mogao kako bi smanjio međunarodnu napetost i održao kakve-takve odnose dviju zemalja'.
Carter je opisao susret s Fidelom Castrom kao razgovor 'dvaju starih prijatelja'.
Na press konferenciji prije odlaska iz Havane bivši američki predsjednik je istaknuo da je s pažnjom saslušao sve sugovornike, naročito predsjednika Raúla Castra, koji mu je govorio o ekonomskim promjenama koje će Partija uskoro usvojiti, te nadbiskupa Havane, kardinala Jaimea Ortegu, koji mu je opisao problematiku ljudskih prava i političkih zatvorenika, i to u ulozi vrlo uspješnog posrednika u akciji njihova oslobađanja.
Carter se sastao i rodbinom petero Kubanaca koji su u američkim zatvorima, a osuđeni su zbog špijunaže, za koje će moliti milost američkog pravosuđa, na isti način na koji je molio milost kubanskog režima za sudbinu Alana Grossa, posjetivši ga u zatvoru u kojem je od 2009, optužen da je davao internetske usluge članovima opozicije koji rade na destabilizaciji Kube, zbog čega je osuđen na kaznu od 15 godina zatvora.
Carter nije želio ništa otkriti o tome je li uspio u akciji spašavanja Grossa prije nego što u četiri oka razgovara s predsjednikom Obamom, ali se vjeruje da je misija bila uspješna.
Jimmy Carter, ne baš uspješan na čelu svoje države (naročito u krizi s Iranom), ali čovjek od izuzetnoga međunarodnog ugleda i mirotvornog potencijala, dobitnik je Nobelove nagrade za mir (2002, za desetljeća neumornih napora u nalaženju rješenja međunarodnih sukoba, potporu napretku demokracije i ljudskih prava i promociju gospodarskog i društvenog razvoja), te je više puta uspješno, kao što je bilo u Sjevernoj Koreji, spašavao političke zatvorenike.
