Otvaranje mjesne uprave i poticanje građana da se uključe u odlučivanje o kvartovskim pitanjima bit će jedna od ključnih poluga demokratizacije vlasti u Zagrebu, napomenula je Danijela Dolenec gostujući u utorak u 'Pressingu' televizije N1. A upravo je kontinuiran terenski rad zaslužan za veliku izbornu podršku građana koaliciji platforme Možemo!, Zagreb je NAŠ!, Nova ljevica, Zelena alternativa - ORaH i Za Grad. Danijela Dolenec sudjelovala je u osnivanju dviju od navedenih stranaka.

'Jedna sam od osnivačica Zagreb je NAŠ! i Možemo!, koordinatorica programa, zadužena za aktivnosti obrazovanja, razvoja programa i usuglašavanja političkih pozicija platformi. Izvanredna sam profesorica politologije na Sveučilištu u Zagrebu, s posebnim interesom za teme demokratizacije, društvenih pokreta, političke ekonomije postsocijalističkih društava i ekološke krize', navela je Dolenec na stranici Možemo!, u društvu 200-tinjak predstavnika Zeleno-lijevog programa za Zagreb.

Danijela Dolenec rođena je 1977. godine u Zagrebu, a dobar dio svoje akademske karijere provela je na najuglednijim svjetskim sveučilištima: politologiju je doktorirala na ETH-u Zürich, a usavršavala se na London School of Economics and Political Science, u Oxfordu i na Harvardu, kao Fulbrightova stipendistica.

Ova znanstvenica i aktivistica, kako je tportal već pisao, osvojila je Državnu nagradu za znanost 2013. godine, a u međuvremenu je postala i dobitnica 2020 Danubius Mid Carrer Award za istraživačku izvrsnost. Na tom značajnom priznanju, koje dodjeljuju austrijsko ministarstvo obrazovanja i Institut za dunavsku regiju i središnju Europu (IDM), čestitao joj je i matični Fakultet političkih znanosti, na kojem je voditeljica međunarodnog znanstvenog projekta 'Disobedient Democracy: A Comparative Analysis of Contentious Politics in European Semi-periphery', a financira ga Švicarska zaklada za znanost.

Prilikom predstavljanja kandidature za zamjenicu gradonačelnika, iz platforme Možemo! istaknuli su da je Dolenec prije ulaska u političke vode bila aktivna u zagovaračkim i istraživačkim organizacijama kao osnivačica i višegodišnja predsjednica Grupe 22, osnivačica Instituta za političku ekologiju, članica programskog savjeta IPE Zelene akademije...

Upitana kako joj polazi za rukom uskladiti znanstvenu karijeru, politički angažman i obiteljski život sa suprugom i kćeri, odgovorila je da ima jako puno energije i volje te joj je dosad to uspijevalo.

'Sada sam odlučila da će znanstvena karijera doista morati na pauzu. Uz ovakav tip odgovornosti na kakav sam se sad obvezala - ako se to dogodi, vidjet ćemo, pozivam građane još jednom da se odazovu na drugi krug, da ništa ne prejudiciramo - mislim da se te dvije stvari, kako ih ja razumijem, a to je dosta strastveno kao poziv, neće moći uskladiti i jedna će morati pričekati', rekla je Dolenec za N1.

Otkrila je da u svojim aktivnostima ima veliku podršku supruga i da drugačije ne bi išlo. Na pitanje kako u praksi funkcionira spoj Zagrepčanke odrasle u Dubravi i supruga Dalmatinca, ima li razlike u temperamentima i mentalitetima, kazala je da ima, ali i da su oboje svojeglavi i ambiciozni: 'Junimo, kako se kaže. To je jedna dinamična kombinacija.'

S obzirom na to da je, kako sada stvari stoje, u skoroj budućnosti čeka i dužnosnički status, navela je i detalje iz buduće imovinske kartice. Ona i suprug posjeduju stan u kojem žive, garsonijeru koju iznajmljuju i automobil. Potvrdila je da je u mladosti bila pankerica te da joj u doba pandemije nedostaju koncerti, osobito višestruko odgađani INmusic festival.

'To je jedna od stvari koje jako volimo, vodili smo i kćer kad je bila mala, sa slušalicama za zaštitu sluha, jer bismo joj htjeli prenijeti ljubav prema glazbi', navela je Dolenec.

Luka Korlaet rođen je 1974. u Zagrebu. Nagrađivani je arhitekt, član Izvršnog odbora Društva arhitekata Zagreba, skupštine Komore arhitekata te Nacionalnog odbora Europana.

Diplomirao je i doktorirao na Arhitektonskom fakultetu, na kojem je docent, član Katedre za arhitektonsko projektiranje i voditelj Kabineta za stambene zgrade. Surađivao je na pet tomova Studije procjene rizika od potresa u Zagrebu te koordinirao izradu kataloga projekata tipskih zgrada Arhitektonskog fakulteta namijenjenih obnovi Sisačko-moslavačke županije, u kojoj je i volontirao u pregledima kuća s kolegama statičarima. Koautor je online baze najkvalitetnijih primjera hrvatske stambene arhitekture stanovanje.plus; urednik je i koautor pet izdanja džepnog vodiča arhitekture Zagreba.

U nedavnom razgovoru za Nacional otkrio je da je njegova suradnja s ekipom iz zeleno-lijeve koalicije započela prije nekoliko godina na stručnoj razini, zahvaljujući njihovim pozivima na tribine o stanovanju i stambenim politikama.

'Budući da sam se u svom magisteriju bavio komparativnom analizom stambenih politika Nizozemske i Beča, na tim sam ih tribinama uspoređivao s Hrvatskom i Zagrebom. Tako sam se počeo družiti s ekipom iz Možemo! i shvatio da smo istomišljenici, kao i da su doista autentični – odnosno da su prva prava zelena ljevica bliska mojim uvjerenjima. I tako sam im se odlučio pridružiti i već nekoliko godina koordiniram u Možemo! tematsku grupu Urbanizam i stanovanje', naveo je Korlaet. Od ožujka 2020. radna grupa bavi se i postpotresnom obnovom, a kao dogradonačelnik namjerava se ponajviše baviti upravo navedenim trima područjima.

Govoreći o imovini grada, prostornom planiranju i stanovanju, dotaknuo se cijelog niza konkretnih projekata koji bi mogli obilježiti Zagreb u mandatu gradonačelnika Tomislava Tomaševića. Tako je primjerice naveo da će se zona Gredelj uz željezničku prugu na rubu Zelene potkove iskoristiti za javno stanovanje i javne sadržaje te postati novi 'centar' tog dijela grada i poslužiti kao pilot primjer zelene revitalizacije zapuštenih gradskih prostora.

U travnju je Korlaet na presici Možemo! govorio o visokoučinkovitoj metodi obnove zgrada oštećenih u potresu bez iseljavanja stanara, po tzv. sendvič pristupu. 'Ova je metoda dvostruko povoljnija od onih koje su dosad predstavljene u troškovnicima obnove Zagreba, pogotovo ako proizvedemo materijale u Hrvatskoj', rekao je Korlaet.

Koliko je cijenjen među kolegama, pokazuje i najava Josipa Atalića, profesora s Građevinskog fakulteta i jednog od heroja razornih potresa u Hrvatskoj, prilikom Korlaetova stručnog predavanja 'Potres očima arhitek(a)ta'.

'S posebnim zadovoljstvom najavit ću svog kolegu Luku Korlaeta, s kojim radimo već niz godina na studiji za saniranje posljedica potresa i stvarno mogu priznati da bismo mi građevinari bez te pomoći teško mogli savladati neke teme. Luka, izvoli, nadam se da ćeš se dovoljno hvaliti, da ne moram ja', kazao je Atalić.

Predavanje je dostupno na snimci u nastavku (od 6:41:32).