Odbor za Ustav obvit će razgovor s 11 kandidata koji žele popuniti dva slobodna mjesta na Ustavnom sudu. Nakon razgovora s kandidatima Odbor će najvjerojatnije sastaviti užu listu kandidata iz koje će zastupnici na plenarnoj sjednici moći izabrati dva nova ustavna suca. Kandidat će biti izabran ako za njega glasa dvotrećinska većina u Saboru, što znači da će između stranaka morati ranije doći do kompromisa oko novih sudaca.

Podsjetimo, za dva ispražnjena mjesta na Ustavnom sudu javilo se 11 kandidata - bivši glavni državni odvjetnik Mladen Bajić, ustavna stručnjakinja i vanjska članica Odbora za Ustav Sanja Barić, bivša pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić, sutkinja Ivana Čalić, koja je presudila Ivi Sanaderu i HDZ-u, bivša ustavna sutkinja Nevenka Šernhorst, sutkinja Visokog prekršajnog suda Antonija Kovačić, odvjetnik Boris Kozjak, koji se javljao i za natječaj za pučkog pravobranitelja, javni bilježnik Anđelko Stanić, odvjetnici Želimir Brozović i Šime Savić te Dubravko Ljubić, koji već radi na Ustavnom sudu kao viši ustavnosudski savjetnik.

Podsjetimo, Ustavni sud je u posljednje tri godine donosio mnoge važne odluke, ali i poništavao mnoge odluke i zakone Kukuriku vlade. Posljednji je odbijenicu od Ustavnog suda dobio Obiteljski zakon, a Ustavni sud svojom odlukom u slučaju Glavaš otvorio je ponovno priču osječkih ratnih zločina. Ustavni sud zaustavio je Kurikulum zdravstvenog odgoja i retroaktivno oporezivanje dividende te nezakonitom proglasio i radnu obvezu liječnicima.

Najviše je, pak, posljednjih godina odlučivao o referenduma. Iako je za tzv. referendum o braku kazao da je referendumsko pitanje ustavno, zbog čega je i održan referendum te sada i u Ustavu stoji da je brak zajednica muškarca i žene, Ustavni sud spriječio je da dođe do održavanja tzv. referenduma o ćirilici te referendua o izbornom zakonodavstvu.

O ustavnosti referendumskih inicijativa, odnosno referendumskih pitanja, u slučaju outsourcinga i monetizacije autocesta, tek treba odlučivati.