"U najtežim trenucima građanin državu ne vidi kroz propise, procedure ni institucije. Vrlo često država tada ima lice policajca", istaknuo je Božinović na svečanoj akademiji, naglasivši da policijski posao nije samo zanimanje nego odgovornost prema ljudima kojima je potrebna pomoć.

Kazao je da policajac, za razliku od drugih, često mora krenuti prema opasnosti, ostati kada drugi mogu otići te u nekoliko sekundi donositi odluke koje mogu imati ozbiljne posljedice. Zato, dodao je, uz znanje, iskustvo i hrabrost, policijski posao traži i "osjećaj za čovjeka", a upravo se u tisućama postupanja koja nikada ne dospiju u javnost gradi povjerenje građana.

'Snaga institucije nije u tome da tvrdi da nikada ne griješi'

Govoreći o odgovornosti policije, Božinović je istaknuo da se pogreške ne smiju skrivati ni opravdavati. "Snaga institucije nije u tome da tvrdi da nikada ne griješi, nego da pogrešku zna pronaći, priznati, ispraviti i iz nje učiti. Kada postoji propust, mora postojati odgovornost. Kada postoji profesionalnost, mora postojati priznanje", rekao je.

Naglasio je da se sigurnosni izazovi brzo mijenjaju - od kibernetičkih napada i međunarodnih kriminalnih mreža do novih oblika nasilja i zlouporabe tehnologije - zbog čega policija mora biti sposobna prepoznati prijetnje prije nego što prerastu u ozbiljan problem.

"Tehnologija može povećati sposobnost policije. Ne može zamijeniti policijsku prosudbu, odgovornost ni osjećaj za čovjeka", poručio je.

Božinović je posebno upozorio da sigurnost ne počinje policijskom intervencijom, nego mnogo ranije - u obitelji, školi, lokalnoj zajednici te socijalnom i zdravstvenom sustavu.

"Policija često prva vidi posljedicu, ali društvo mora biti sposobno ranije prepoznati uzrok. Žrtva ne živi u nadležnostima. Ona očekuje da sustav djeluje kao jedan sustav", rekao je.

'Sigurna granica nije samo crta na karti'

Posebno je zahvalio graničnoj policiji, istaknuvši da njezin rad često ostaje izvan fokusa javnosti, iako se odvija u zahtjevnim uvjetima i ima ključnu ulogu u zaštiti hrvatske i vanjske granice europskog prostora.

"Sigurna granica nije samo crta na karti. Ona je povjerenje da država zna štititi svoj prostor, svoje građane i europski prostor kojem pripadamo", poručio je. Važnom je ocijenio i pravodobnu komunikaciju institucija s javnošću, ističući da "činjenice ne smiju dolaziti posljednje.

"Prazninu koju institucije ostave vrlo brzo ispune glasine, poluinformacije i dezinformacije. Zato dobra komunikacija nije ukras našega posla. Ona je dio odgovornog djelovanja", rekao je Božinović.

Istaknuo je i obvezu države prema policijskim službenicima, kojima mora osigurati kvalitetnu obuku, suvremenu opremu, dobre uvjete rada i kvalitetno rukovođenje.

'Odgovor države na napad na policajca mora biti nedvosmislen'

"Želim da svaki policajac zna da, ako svoj posao radi profesionalno, zakonito i časno, država mora stajati iza njega. Odgovor države na napad na policajca mora biti nedvosmislen, snažan i trajno odvraćajući", naglasio je.

Prisjećajući se poginulih hrvatskih policajaca, Božinović je rekao da je njihova žrtva trajno ugrađena u hrvatsku slobodu.

"Najveći spomenik ljudima koji su stvarali hrvatsku državu jest država koja dobro funkcionira – država u kojoj se poštuje zakon, institucije služe građanima, policajac se ponaša profesionalno, građanin se osjeća sigurno, a državna značka nikada nije privilegija, nego služba", poručio je.

Na kraju je istaknuo da ljudi policiju najčešće zovu kada se boje, kada su ugroženi ili kada više ne znaju kome se obratiti.

"U tom trenutku od države očekuju jednu naoko jednostavnu stvar – da dođe. Vrlo često ste upravo vi ti koji dolazite", rekao je Božinović, zaključivši da je zadaća današnje generacije svakodnevno čuvati "Hrvatsku u kojoj se ljudi osjećaju slobodno upravo zato što se osjećaju sigurno".