portret

Borac protiv 'BiH tri naroda' s Titovom slikom u uredu: Tko je Željko Komšić, Hrvat kojeg Hrvati nisu birali

  • Autor: Ante Srzić
  • Zadnja izmjena 19.12.2018 11:48
  • Objavljeno 09.10.2018 u 14:07
Željko Komšić treći put izabran je za člana Predsjedništva BiH

Željko Komšić treći put izabran je za člana Predsjedništva BiH

Izbor Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH izazvao je veliko nezadovoljstvo među Hrvatima u toj zemlji, ali i u Hrvatskoj. Komšić je izabran glasovima koji su stigli u najvećoj mjeri iz Sarajeva, Bihaća i Podrinja, dijelova zemlje u kojima živi vrlo malo ili nimalo Hrvata. Zbog toga se na Komšića gleda kao na nelegitimnog predstavnika Hrvata u BiH. Smatra se da će BiH izborom Komšića biti oslabljena, a međunacionalno povjerenje dodatno uzdrmano. Međutim on ima sasvim drugačije viđenje priče. Njegova vizija je borba protiv sustava u kojem je unaprijed zajamčeno mjesto kandidatima u političkom sustavu na osnovi njihove etničke pripadnosti

Treba odmah reći da izborom Komšića u Predsjedništvo BiH nije prekršen nijedan zakon jer, prema pravilima izbornog procesa, s područja Federacije BiH biraju se dva člana Predsjedništva, jedan Hrvat, što Komšić nominalno jest, i jedan Bošnjak, te nije ograničeno to tko za koga glasa. Kako je Bošnjaka znatno više, oni bez problema mogu nadglasati Hrvate i izabrati svoja dva člana u Predsjedništvo ako to žele, što možda nije u redu, ali je legalno.

Iako se predstavlja kao progresivan političar, Komšić je svoju kampanju gradio na negativnoj retorici šireći strah među Bošnjacima od Hrvata i gradeći priču na tezi da je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović personifikacija politike Herceg Bosne i tzv. zločinačkog pohvata kojim je Hrvatska prema presudi Haškog suda pokušala odcijepiti dijelove BiH. Kada su ga pitali zašto se opet odlučio kandidirati Komšić je kazao kako želi zaustaviti to da se u Predsjedništvu BiH okupi osovina Milorad Dodik - Čović jer se plaši za budućnost zemlje za koju se borio.

Komšić tvrdi da bi Dragan Čović bio zadovoljan izmjenama izbornog zakona BiH samo ako bi jedan zakonski paragraf propisao obavezu da je šef HDZ-a automatski i član državnog Predsjedništva. Komšić je u kampanji uzburkao javnost i izjavom da bi ukinuo konstitutivnost Hrvatima da može. Riječ je o otvorenom pozivu na kršenje Daytonskog sporazuma, kojim je zaustavljen rat u Bosni i Hercegovini i koji je osnova današnjeg političkog sustava u toj zemlji, na što se referirala i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.

U recentnoj kampanji Komšić je reciklirao svoje stare političke poruke, samo je ovog puta zaoštrio retoriku do kraja. Riječ je o politici koja zagovara izgradnju takozvane građanske BiH, a koja bi bila uređena po principu jedan čovjek - jedan glas i u kojoj bi bila ukinuta etnička podjela zemlje. U tom kontekstu Komšić jasno odbacuje etničku komponentu pod kojom je izabran i poručuje da će u Predsjedništvu zastupati sve građane zemlje.

Politika građanske BiH nema potporu druga dva naroda u BiH, Srba i Hrvata, bez čega je neprovediva i služi samo kao populističko ubiranje glasova. Uglavnom svi predstavnici političkih stranaka hrvatskog i srpskog predznaka u BiH smatraju da je koncept građanske BiH zapravo prikriveni oblik bošnjačkog unitarizma iz političkog Sarajeva. Strahuju da bi u takvom razvoju stvari Bošnjaci, kao najbrojniji narod, preuzeli potpunu političku kontrolu nad zemljom dok bi se Hrvati i Srbi sveli na manjine, velike, ali ipak manjine.

  • +21
  • +18

Izbori u BiH

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Dva mandata Željka Komšića

Komšić naravno nije novo lice na bosanskohercegovačkoj političkoj sceni. Već je bio član Predsjedništva BiH u dva mandata, od 2006. do 2014. godine, a kritičari navode da mu je iz tog razdoblja najupečatljiviji potez ostalo tek postavljanje slike nekadašnjeg jugoslavenskog diktatora Josipa Broza Tita na zid u svoj ured. Premda, oni koji su ga izabrali vjerojatno su bili zadovoljni. Tijekom dva mandata nastojao je biti predsjednik svih građana, a ne samo Hrvata, iz čijeg je reda izabran. Zapravo, najmanje Hrvata. Također se svađao sa srpskim političarima, kojima je prijetio da će 'dobiti po prstima' ako budu ponovno dovodili u pitanje cjelovitost BiH. Uz imidž 'dečka iz kvarta' i nepostojanje korupcijskih afera koje bi se vezivale uz njegovo ime, Komšić je lako osvojio i drugi mandat u Predsjedništvu kao najpopularniji bošnjački političar.

No nakon što je poslije osam godina napustio poziciju člana Predsjedništva BiH je bila ista kao i prije nego što je došao, podijeljena po etničkim crtama i ni milimetra više građanska.

Kritičari mu zamjeraju to da je i protekle četiri godine praktički prespavao u Parlamentu BiH, u kojem je bio zastupnik, te smatraju da se tek s početkom predizborne kampanje ponovno sjetio građanske BiH, za čije je oblikovanje imao dovoljno vremena i do sada. Teza je da će toj političkoj platformi izbor Komšića više štetiti nego koristiti jer će generirati novi val hipernacionalizma kod Hrvata u BiH.

Spas od političke beznačajnosti

U prva dva mandata u Predsjedništvo je izabran kao kandidat SDP-a BiH, ali se u međuvremenu s njima posvađao, napustio stranku i osnovao Demokratsku frontu razišavši se s političkim mentorom Zlatkom Lagumdžijom. Rad Demokratske fronte od početnog zanosa i nade da se radi o stranci koja će biti drugačija od starih, u korupciju i politički oportunizam zaronjenih partija ubrzo je zamijenilo razočaranje zbog stalnih svađa koje su ih potresale. Članstvo se ubrzo počelo osipati uglavnom pod izlikom i optužbom da Komšić autokratski vodi stranku te da mu je stalo samo do vlastitog probitka.

Posebnu pažnju javnosti izazvao je odlazak dva poznata člana - Emira Suljagića i Reufa Bajrovića - koji su potom osnovali Građanski savez. Nakon kraha na lokalnim izborima 2016. godine Demokratskoj fronti je zaprijetio odlazak u političku povijest pa je ova kandidatura Komšiću ostala jedini preostali izlaz da oživi političku karijeru.

Pred ove izbore postojala je ideja da se ujedini ljevica ili takozvana građanska opcija (koja se nalazi nasuprot nacionalističkim strankama u BiH), ali prije dogovora o jedinstvenom kandidatu Komšić je objavio vlastitu kandidaturu za hrvatskog člana Predsjedništva i ultimativno zatražio od SDP-a BiH, kao najjače stranke na takozvanom lijevom građanskom spektru, da ga podrži. Mediji iz BiH pišu da je tvrdoglavost jedna od glavnih političkih osobina koje je Komšić iskazao u političkoj karijeri dugoj 20 godina, a koja se pokazala i ovoga puta.

  • +7
  • +4

Željko Komšić

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Oni su to jasno odbili i kandidirali Denisa Bećirovića za bošnjačkog člana Predsjedništva, a on je na koncu tu utrku i izgubio od Šefika Džaferovića, kandidata SDA, dok je Komšić ispao pobjednik.

Sarajlija, katolik i Bosanac

Komšić je dijete iz miješanog braka. Rođen je u Sarajevu 1964. godine. Otac mu je bosanski Hrvat, a majka Srpkinja koja je život izgubila tijekom opsade Sarajeva 1992. godine. Ubio ju je snajperist. Nominalno se evidentira kao Hrvat i vješto politički koristi tu činjenicu, no sam je više puta isticao da je bosanski patriot i katolik. Kršten je, ali nije vjernik.

Privatni život Komšić brižno čuva i ne iznosi u javnost. Zna se tek da je oženjen Sabinom, etnički Bošnjakinjom, i imaju kćer Lanu te da voli skijanje. Diplomirani je pravnik, a završio je Pravni fakultet Sveučilišta u Sarajevu i School of Foreign Service na Sveučilištu Georgetown u Washingtonu, ali nikad nije radio u struci. Nema hrvatsku putovnicu, kao većina naših sunarodnjaka u BiH.

Komšić je u nekoliko navrata optužio hrvatske vlasti da mu nisu željele izdati putovnicu jer je nositelj Zlatnog ljiljana Armije BiH. Riječ je o najvišem ratnom priznanju Armije BiH. Komšić ga je zaslužio svojim doprinosom u obrani Sarajeva tijekom srpske opsade početkom devedesetih. Kasnije je govorio da mu hrvatska putovnica ni ne treba jer je on Bosanac.

  • +7
  • +4

Izbori u BiH

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Odmah nakon rata politički se aktivirao u Socijaldemokratskoj partiji (SDP) te je brzo napredovao zahvaljujući svesrdnoj potpori već spomenutog Zlatka Lagumdžije. U općini Novo Sarajevo 2000. godine uvjerljivo je izabran za načelnika, postavši prvi načelnik neke općine u BiH u kojoj narod kojem pripada čini manjinu. Upravo je općina Novo Sarajevo jedno od mjesta u kojem je Komšić dobio naviše glasova i na ovim izborima. Na istu funkciju reizabran je 2004. godine.

Obnašao je i dužnost veleposlanika BiH u Beogradu. Nakon što je 2003. godine Alijansa za promjene, čiji je SDP bio član, izgubila izbore Komšić je podnio ostavku na mjesto veleposlanika, što mu je donijelo aureolu visokomoralnog, dosljednog i poštenog političara.

Afera nema. Za razliku od Čovića, čije se bogatstvo mjeri milijunima eura i zbog čije je vile mijenjan tok rijeke Radobolje te koji i zbog toga izaziva nezadovoljstvo kod Bošnjaka, Komšićeva imovinska kartica prilično je mršava, a nema ni kaznenih prijava, kojih je pun sada već bivši hrvatski član Predsjedništva BiH. Ako je vjerovati imovinskoj kartici, Komšić ima stan u Sarajevu i automobil te kredit u banci koji istječe 2026. godine.

Već prvi dan nakon izbora pokazao je što možemo očekivati od njega u iduće četiri godine, poručivši da će tužiti Hrvatsku. Mnogo je to agresivne retorike u službi bosanskog patriotizma koja će zatezati odnose BiH sa susjedima, ali i međuetničke veze među narodima unutar te zemlje.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!