Istraživači francuske agencije za zdravstveni nadzor ANSES su pronašli dva soja virusa bjesnoće koji se širi u zemljama koje uključuju Ukrajinu, Mađarsku i Slovačku.

Iako je bolest uglavnom iskorijenjena u Europi, bjesnoća se ponovo počela pojavljivati u Poljskoj 2021., prema ANSES-u.

Preko 100 slučajeva zaraze je 2025. identificirano u Rumunjskoj.

Povratak bjesnoće je vjerojatno potaknut smanjenjem broja cijepljenja u Ukrajini nakon ruske invazije početkom 2022.

"Povratak bjesnoće u Europi pokazuje učinke oružanih sukoba na zdravlje i životinjski svijet", rekla je Emmanuelle Robardet iz ANSES-a, čiji je tim surađivao s nacionalnim veterinarskim tijelima u Mađarskoj, Poljskoj, Moldaviji, Slovačkoj i Ukrajini kako bi proveo istraživanje objavljeno u časopisu Emerging Infectious Diseases.

Prošle godine je muškarac preminuo u Rumunjskoj nakon što se zarazio bjesnoćom, što je bio prvi takav smrtni slučaj u Europi od 2012.

Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) je u svom najnovijem izvješću o bjesnoći iz listopada 2025. objavio da je muškarac u Francuskoj također preminuo dan nakon što mu je dijagnosticirana zaraza bjesnoćom, odnosno tjedan dana nakon što je hospitaliziran.

"Ukupni rizik od zaraze bjesnoćom za stanovnike i posjetitelje u Francuskoj se trenutno smatra veoma niskim", poručili su tada iz ECDC-a.

Dok su simptomi kasne faze bjesnoće poput agresije i slinjenja kod pasa jasni, zaraženi ljubimci mogu najprije pokazivati manje očite znakove poput nemira ili smanjenog interesa za uobičajene aktivnosti.

Šišmiši su još jedna životinja koja prenosi bjesnoću te bi ih se trebalo smatrati opasnima osobito ako se pokušaju ugnijezditi blizu ili unutar kuća te ako istovremeno djeluju pristupačniji nego inače, što također može biti znak zaraze.