Čelnici EU-a poručili su u petak da europska sigurnosna struktura ne bi trebala biti tema mirovnih pregovora između Ukrajine i Rusije, no nisu odgovorili na pitanje tko bi trebao govoriti u ime Europe u mogućim budućim pregovorima
Kremlj je u petak poručio da bi Rusija bila otvorena za sudjelovanje europskih zemalja u mirovnim pregovorima o Ukrajini ako bude vidjela da su spremne pridonijeti mirovnom procesu.
Njemački kancelar Friedrich Merz opisao je izjavu Kremlja kao "istu staru igru" i rekao da su se Europa i Sjedinjene Države suglasile oko jasne poruke.
"Neće biti razgovora o Ukrajini bez Ukrajine, a ni razgovora o Europi bez Europe. Nadalje, nema potrebe razgovarati o europskoj sigurnosnoj arhitekturi. Mi je već imamo", rekao je Merz novinarima tijekom samita čelnika Europske unije u Dublinu.
vezane vijesti
Ruski dužnosnici pozvali su na postizanje šireg dogovora o europskoj sigurnosnoj arhitekturi prije dogovora o pojedinostima samoga rata.
Prije invazije na Ukrajinu 2022. godine, Rusija je zahtijevala povlačenje snaga NATO-a iz zemalja koje su se savezu pridružile nakon 1997. godine. NATO je taj zahtjev odbio.
Američki pregovarač Jared Kushner izjavio je u četvrtak u Moskvi da je s europskim partnerima započeo razgovore o sigurnosnoj arhitekturi kontinenta.
Europa za prekid vatre
Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Kaja Kallas izjavila je da ruski pozivi na razgovore o europskoj sigurnosnoj arhitekturi nose rizik odvraćanja pozornosti od potrebe za prekidom vatre.
Latvijski premijer Andris Kulbergs nazvao je takve rasprave "zamkom".
'Europa je veća od Rusije i trebala bi se tako i ponašati', rekao je Kulbergs dolazeći na pregovore. 'Mislim da bismo mi u Europi trebali pokazati malo više odlučnosti', rekao je, koristeći pritom znatno grublji izraz – doslovno, 'trebali bismo imati malo veća muda', piše Poltico.
Tijekom sastanka u četvrtak čelnici Poljske, baltičkih i nordijskih država upozorili su na opasnost zajedničkog promišljanja sa SAD-om ili Rusijom o europskoj sigurnosnoj arhitekturi, navode jedan europski diplomat i jedan europski dužnosnik.
Četrdeset europskih zemalja, koje su se u četvrtak sastale u širem formatu u Dublinu, potpisalo je deklaraciju u kojoj stoji da se o svakom pitanju koje utječe na europsku sigurnost mora odlučivati uz sudjelovanje Europljana.
Čelnici EU-a načelno su se složili da Europa treba govoriti jednim glasom, ali nisu odredili osobu koja bi to činila. Merz je rekao da će se razgovori nastaviti.
"Postoje ustaljeni institucionalni oblici predstavljanja EU-a – Kaja Kallas je, primjerice, dio toga – no format E3 također se pokazao vrlo učinkovitim", rekao je, referirajući se na neformalnu sigurnosnu skupinu koju čine Francuska, Njemačka i Velika Britanija, koja više nije članica EU-a, ali je istaknuta saveznica u NATO-u.
"Osim toga, uvijek uključujemo Italiju i Poljsku", dodao je Merz.
Predstavnici Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Italije i EU-a sudjelovali su ranije ovoga tjedna na pregovorima između Rusije i Ukrajine u Abu Dhabiju, gdje su i Moskva i Kijev rekli da su postigli određeni napredak, iako nije bilo naznaka pomaka oko ključnih pitanja poput teritorija.
Švedski premijer Ulf Kristersson rekao je da Velika Britanija, jedna od triju vodećih europskih vojnih sila, svakako mora biti uključena u sve buduće razgovore te da bi sudjelovanje tih pet zemalja uz institucije EU-a imalo smisla.
"Prilično sam fleksibilan po tom pitanju, pa smatram da je ono što doista kažemo važnije od točnog sastava ljudi u prostoriji", poručio je.
