ZAŠTITNICI NA KOLJENIMA

'Bjeloglavi supovi zauvijek će odletjeti jer država ne mari dovoljno'

  • Autor: A. Žapčić
  • Zadnja izmjena 12.01.2017 10:20
  • Objavljeno 06.01.2017 u 14:00
Bjeloglavi sup

Bjeloglavi sup

Izvor: Pixsell / Autor: Nel Pavletic/PIXSELL

Nakon više od četiri godine rada, Oporavilište za ptice grabljivice 'Crnika' kraj Senja zatvorilo je potkraj prošle godine svoja vrata i prestalo s radom, uglavnom zbog financijskih razloga, ali i nebrige i nerazumijevanja te nekompetentnosti nadležnih institucija, upozorila je udruga Grifon koja je vodila Oporavilište i izazvala zabrinutost s obzirom na važnost i malobrojnost bjeloglavih supova

Zakonom o zaštiti prirode bjeloglavi sup je strogo zaštićena vrsta u Hrvatskoj, u kojoj danas prebivaju samo na otocima Cresu i Krku te Prviću. S obzirom na to da se štiti i njihova staništa, veći dio kolonija bjeloglavih supova nalazi se na zakonom zaštićenim područjima u kategoriji Posebnih ornitoloških rezervata. Dva ornitološka rezervata nalaze se na Cresu, a po jedan je rezervat na Krku i na Prviću. Cijelo područje Kvarnera na kojem se supovi gnijezde dio je ekološke mreže NATURA 2000 kao Područje važno za očuvanje ptica 'Kvarnerski otoci', a iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020. financirat će se priprema planova upravljanja s akcijskim planovima zaštite ugroženih vrsta, među ostalim i za bjeloglavog supa (Gyps fulvus).

Ukupna gnijezdeća populacija bjeloglavih supova prije nekoliko godina procijenjena je na 100 do 110 parova i bila je u porastu, no uz velike fluktuacije, navode u Ministarstva zaštite okoliša, a na tom je tragu i procjena Javne ustanove Priroda, nositelja i koordinatora svih aktivnosti Oporavilišta za bjeloglave supove u Belom na Cresu. Međutim, udruga Grifon upozorava da se broj gnijezdećih parova bjeloglavih supova na Kvarneru smanjuje zabrinjavajućom brzinom. 'U samo nekoliko godina broj im je pao sa 140 na manje od 90 parova, što znači da se prestalo gnijezditi više od 50 parova ili 100 odraslih ptica', upozorava udruga Grifon koja kao suodgovorne proziva nadležne institucije zbog nedovoljne brige za ove ptice koje predstavljaju prirodnu baštinu Hrvatske


Između papira i nebeskog plavetnila

Naime, već desetljećima velik dio posla na zaštiti i održavanju populacije bjeloglavih supova obavljaju upravo udruge, a jedna od njih bila je bivši istraživačko-edukacijski centar za zaštitu prirode 'Eko-centar Caput Insulae Beli' koji je prethodno djelovao na lokaciji današnjeg Centra za posjetitelje Beli - oporavilišta za bjeloglave supove na Cresu, a vodio ga je ornitolog dr. sc. Goran Sušić, koji cresku koloniju bjeloglavih supova intenzivno proučava od 1981. godine. Zahvaljujući radu Eko-centra supovi su postali svjetski poznat creski brend, a po odlasku s tog otoka nastavio je skrbiti s udrugom Grifon za bjeloglave supove u oporavilištu kod Senja. Međutim, krajem prošle godine uz zahvalu brojnim volonterima iz svih krajeva svijeta, obavijestili su da zatvaraju vrata Crnike. 'Iz godine u godinu potpora Ministarstva zaštite okoliša bivala je sve manja, a troškovi isti ili veći. Trudili smo se koliko smo najviše mogli', dodaju - 'nadali se čudu', ali nije ga bilo.

Život bjeloglavog supa

Kvarner je jedino područje na cijelom svijetu gdje bjeloglavi supovi žive na stijenama iznad mora, no upravo zato često se dogodi da stradaju pri padu s litica u more. Ispadnu iz gnijezda, pogotovo mladi, a često se iscrpe u potrazi za hranom koje je sve manje, od dugih letova koji znaju trajati satima i ne polučiti uspjeh. K tome, kad lete, ne vide žice dalekovoda, a važno je i da ih se ne uznemirava. Nakon što odaberu svog partnera, supovi s njim ostaju do kraja života i u doba snubljenja parovi gotovo uvijek provode vrijeme zajedno u svadbenim letovima, a ženka snese samo jedno jaje godišnje i na njemu sjede oba roditelja. Nakon prvih letova iznad Kvarnera, kreće petogodišnje lutanje koje obično traje do spolne zrelosti, a završava povratkom na koloniju i savijanjem gnijezda.


Supovi Pepin i Koleda te Brancin i Mali Ivica privremeno su udomljeni zahvaljujući udruzi AWAP u Oporavilište pored Zaprešića, što ih veseli, ali su i nezadovoljni jer su se nadali da će se Ministarstvo pobrinuti da tri supa - Leo Roko i Travanj - koja trebaju biti puštena u prirodu, zbrinu u Oporavilištu na Cresu u koje je uloženo više od četiri milijuna kuna. No oni su smješteni u zagrebački Zoološki vrt, što u Grifonu smatraju neadekvatnim smještajem jer se, upozoravaju, 'nalaze u preniskoj bivšoj nastambi za lavove izloženi uznemiravanju od posjetitelja', a pored 'neopravdane isprike' s Cresa o renoviranju oporavilišta u Grifonu imaju i još zamjerki na njihov račun: 'Izgleda da su iz istog razloga početkom prosinca pustili pet mladih supova, koji su ovog ljeta bili spašeni iz mora, u vrlo izglednu smrt jer u ovo doba godine nema više mladih kojima bi se mogli pridružiti, počelo je gniježđenje pa je kompeticija za (premalo) hrane s odraslima najjača, a oporavak im je prekratko trajao'.

Iz Javne ustanove Priroda, koja koordinira Oporavilištem na Cresu, tvrde da su supovi koji su se tijekom 2016. oporavljali na tom otoku, pušteni na slobodu 'nakon što je tim stručnjaka utvrdio da su u zadovoljavajućoj fizičkoj kondiciji i da su svi preduvjeti za njihov povratak u prirodu zadovoljeni. Supovi Vili, Beli, Nika, Renato i Bugar pušteni su s hranilišta gdje je prethodno ostavljena lešina ovce kako bi tijekom početnog perioda prilagodbe na život u prirodi imali dostupnu hranu, a na istom mjestu nastavljeno je redovito odlaganje lešina kako bi se osiguralo zdravstveno siguran izvor hrane, kao i neometano hranjenje supova'.

Što se tiče prigovora da su ptice iz Crnike umjesto na Cresu, završile u zagrebačkom Zoološkom vrtu, opetuju da se kompleks na otoku uređuje i da će tijekom druge faze vrlo zahtjevnih građevinskih radova biti povećana razina buke unutar samog Oporavilišta, što ne bi bilo na dobrobit ptica, s čime se slaže i Ministarstvo. Završetak radova planiran je do kraja ožujka i tada će moći prihvaćati bjeloglave supove, a procjena oporavilišta Udruge za zaštitu divljih životinja AWAP u Zaprešiću bila je da im je primjereniju skrb moguće osigurati u Zagrebu pri čemu Ministarstvo uvjerava da su im osigurani adekvatni uvjeti i skrb.

Kad je riječ o upozorenju Grifona o nedostatku financijskih sredstava, iz Ministarstva zaštite okoliša podsjećaju da se iz državnog proračuna od 2006. svake godine izdvaja dio financijskih sredstava za skrb o strogo zaštićenim vrstama životinja, koju provode nevladine udruge, i to temeljem javnog poziva koji raspisuje Ministarstvo. Ove godine Ministarstvo je financiralo šest nevladinih udruga s ukupno 600.000 kuna za provođenje programa rada oporavilišta za divlje životinje, i to iznosima od 30.000 do najviše 150.000 kuna, pri čemu je Grifon dobio 140.000 kuna, AWAP 150.000 kuna, a Udruga sokolarski centar 80.000 kuna kao udruge koje provode skrb i oporavak ptica grabljivica.

Bjeloglavi sup Nel Pavletic // PIXSELL

Bjeloglavi sup Nel Pavletic // PIXSELL

Izvor: Pixsell / Autor: Nel Pavletic/PIXSELL


Kad će Akcijski plan za spas bjeloglavih supova?

No ta sredstva, čak ni uz sponzorstva i donacije, nisu ni blizu dovoljna, upozoravaju iz udruge Grifon, ali unatoč teškoj i tužnoj odluci o zatvaranju vrata Oporavilišta Crnika, poručuju da ne kane odustati od brige za bjeloglave supove i najavljuju: 'Nastojat ćemo pokrenuti međunarodni projekt uspostave niza hranilišta za strvinare na putu tijekom migracije između Alpa i Grčke, nastojat ćemo prikupiti sredstva za nastavak prstenovanja mladih supova u gnijezdima na otocima u Kvarneru, njihovom posljednjem gnjezdilištu u Hrvatskoj te monitoring stabilnosti populacije bez čega nema ni zaštite te vrste. Kako bismo preduhitrili njihovo izumiranje, pokušat ćemo pokrenuti projekt njihova povratka (reintrodukcije), odnosno njihovo naseljavanje na neku od prethodnih kolonija (Učka, kanjoni Paklenice, Zrmanje, Krke, Cetine, litice Biokova, planina u zaleđu Dubrovnika …).'
Naime, trovanje strvina, jer se jedino njima hrane, može naglo i drastično smanjiti gnijezdeću populaciju supova, što se posljednjih desetljeća i više puta događalo - trovanje 17 supova 2004. godine na Rabu, a najnoviji slučajevi trovanja supova ili sumnje u trovanje zbili su se u proljeće i jesen ove godine na Krku. Ipak, postavljanje i održavanje trajnih hranilišta i druge mjere zaštite mogli bi populaciju održavati na stabilnoj razini ili je čak povećati te je stoga važno što prije donijeti i provoditi akcijski plan za spas tog prirodnog blaga

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!