CRKVA I POLITIKA

Biskup Štambuk izjavom o predsjedniku katoliku otvorio polemike

  • Autor: HRT/tportal.hr
  • Zadnja izmjena 13.09.2009 20:27
  • Objavljeno 13.09.2009 u 19:00
Štambuk i ostali biskupi

Štambuk i ostali biskupi

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Branislav Grgurovic

Subotnja izjava hvarsko-bračko-viškog biskupa Slobodana Štambuka na misnom slavlju u Udbini da bi bilo normalno i poželjno da u katoličkoj Hrvatskoj i njezin predsjednik bude katolik, ponovno je aktualizirala ulogu Katoličke crkve u hrvatskoj politici.

Kardinal Bozanić, koji je danas pred trideset tisuća vjernika predvodio zavjetno hodočašće vjernika grada Zagreba u Mariji Bistrici, ipak nije slao tako jasne političke poruke. Ne teokracija nego demokracija, ne vjerska nego svjetovna država. To je službena definicija Hrvatske već godinama.

Misno slavlje predvodio je hvarsko-bračko-viški biskup Slobodan Štambuk koji se u propovijedi osvrnuo i na predsjedničke izbore. Ne bi li bilo normalno i poželjno da u katoličkoj Hrvatskoj njezin predsjednik bude katolik, ali ne samo po svjedočanstvu krsnoga lista, nego po svjedočanstvu života po vjeri, kazao je. Prva reakcija na izjavu biskupa Štambuka stigla je iz hrvatskog ureda Inicijative mladih za ljudska prava. Tvrde da se takva izjava izravno kosi s ustavnim načelima koja zabranjuju diskriminaciju na osnovi vjerske pripadnosti.

Sigurno da bi bilo poželjno da predsjednik Hrvatske bude i dobar katolik. No Hrvatska je demokratska zemlja, izbori su slobodni i svatko se u Hrvatskoj treba slobodno po svojoj savjesti, bez ikakve prisile izjašnjavati za predsjednika. Mišljenje je to teologa prof. dr. Adalberta Rebića

Ali to neki iz Rebićevih redova uporno zaboravljaju uoči svakih izbora - reći će ono malo hrabrih koji se usuđuju suprotstaviti Crkvi. Prof.dr.sc. Vlatko Cvrtila, dekan Fakulteta političkih znanosti kaže da Crkva u Hrvatskoj ima određeni društveni utjecaj te kako ona može pozivati i u javnosti izražavati svoje stavove. Međutim, u ovom konkretnom slučaju ona je sebi uzela za pravo da određuje, da stvara kriterije za nekoga tko bi trebao biti budući predsjednik. Te kriterije u svjetovnoj Hrvatskoj već gotovo 20 godina određuje i može odrediti samo temeljni zakon države, koji je i politolozima i pravnicima kristalno jasan i nedvosmislen, istaknuo je Cvrtila.

U Ustavu RH (članak 14) jasno stoji da svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama.

Neslužbeno, upućeni će reći da je biskup Slobodan Štambuk u Udbini javno izrekao ono što vrh Katoličke crkve već dva Mesićeva mandata misli. Žele imati sebi sklonog, a ne predsjednika koji će im se suprotstavljati.

Neki misle da crkva traži svoj društveni interes kako bi bila neka vrsta polupolitičke moći. No, crkva ima smisla samo ako propovijeda istinu o križu i u toj je mjeri vjerodostojna. Crkva u toj mjeri smeta duhu vremena, kaže Josip Bozanić, zagrebački nadbiskup. To se ne bi moglo zaključiti prema broju reakcija na istup biskupa Štambuka. Oglasila se samo skupina mladih boraca za ljudska prava. Kažu da neće prešućivati ničije javno kršenje Ustava, pa tako ni ono crkvenog vrha.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi