MIMOHOD U EREVANU

Biden priznao pokolj nad Armencima kao genocid; povijesna deklaracija mogla bi razbjesniti Tursku

  • Autor: S. S./Hina
  • Zadnja izmjena 24.04.2021 19:18
  • Objavljeno 24.04.2021 u 18:55
tportal

Izvor: EPA / Autor: NAREK ALEKSANYAN/Stefani Reynolds/POOL

Tisuće Armenaca sa svijećama i sa cvijećem sudjelovale su u subotu u mimohodu u Erevanu kako bi obilježili 106. obljetnicu pokolja Osmanskog Carstva nad Armencima u Prvom svjetskom ratu. Istovremeno, Joe Biden ušao je u povijest kao prvi američki predsjednik koji je taj pokolj nazvao genocidom, a ta povijesna deklaracija mogla bi razbjesniti Tursku i potencijalno dodatno naštetiti nestabilnom odnosu dvaju saveznika NATO-a

Povorka u Erevanu se iz središta glavnog grada uputila u spomen kompleks posvećen žrtvama pokolja koji Armenija, tridesetak zemalja i dio povjesničara ocjenjuju genocidom, što Turska odlučno odbija.

Vojni vrh, vjerski čelnici, žene s djecom i državni dužnosnici, među kojima premijer Nikol Pašinjan, došli su se pokloniti žrtvama u tom kompleksu ponad Erevana, kao što je običaj u Armeniji svakog 24. travnja, kada su 1915. počeli pokolji.

Poglavar Armenske crkve, katolikos Karekin II. služio je zadušnicu pokraj spomeničkog kompleksa.

U subotu američki predsjednik Joe Biden priznao je pokolj nad Armencima kao genocid, što bi moglo dodatno pogoršati veze Washingtona i Ankare, članice NATO-a.

'Počevši 24. travnja 1915. s uhićenjima armenskih intelektualaca i društvenih lidera u Konstantinopolu od strane otomanskih vlasti, milijun i pol Armenaca deportirano je ili je odmarširalo u svoju smrt u kampanji istrebljivanja', priopćio je Biden.

'Američki narod odaje počast Armencima poginulima u genocidu koji je počeo na današnji dan prije 106 godina', dodao je Biden.

Biden je naveo da su armenski imigranti tijekom dugog niza godina obogatili SAD na nebrojene načine, ali nikada nisu zaboravili tragičnu povijest. 'Poštujemo njihovu povijest. Vidimo tu bol. Potvrđujemo povijest. Ne činimo to zato da bismo nekoga krivili, već da se takvo što nikada ne ponovi', poručio je.

Armenska dijaspora u SAD-u proslavit će simboličan potez američkog predsjednika u razdoblju u kojem se Ankara i Washington ne slažu u nizu političkih pitanja.

Tursko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je pak da je Bidenovo priznanje masakra kao genocida utemeljeno na 'političkim motivima', te da američki predsjednik nema ni legalni niti moralni autoritet da prosuđuje povijesne događaje'.

Zbog zabrinutosti za odnose s Turskom i intenzivnog lobiranja Ankare, američki Kongres i američki predsjednici desetljećima su se suzdržavali od priznavanja pokolja nad Armencima kao genocida te su pomno birali izraze za taj pokolj kako ne bi uvrijedili službenu Ankaru.

Turska prihvaća da su mnogi Armenci koji su živjeli u Osmanskom carstvu ubijeni u sukobima s osmanskim snagama tijekom Prvog svjetskog rata, međutim, osporava brojke i poriče da su ubojstva sustavno organizirana i da je riječ o genocidu.

Macron se poklonio u Parizu

"Na ovu 106. obljetnicu, moje su misli uz Armeniju (...) ranjenu poviješću. Nikada to nećemo zaboraviti", rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron u poruci armenskom kolegi Armenu Sarkisjanu koju je u petak objavio ured armenskog predsjednika.

Macron se u subotu poklonio žrtvama pred spomenikom armenskom genocidu u Parizu.

Po procjeni je između 1,2 milijuna i 1,5 milijuna Armenaca ubijeno u pokolju koji je počinilo Osmansko Carstvo.

No Ankara odbija nazvati pokolj genocidom i tvrdi da nije bilo planskog istrjebljenja civila i da je zločina bilo na objema stranama u prilikama građanskog rata i gladi od koje su umrle stotine tisuća Armenaca i Turaka.

"Ekspanzionistička vanjska politika Turske i njezine teritorijalne težnje prema Armeniji dokaz su obnove njihove genocidne ideologije", rekao je Pašinjan u priopćenju objavljenom u subotu ujutro.

"Armenofobija je bit velikoturske politike i danas možemo vidjeti njezine najogavnije pojave u Azerbajdžanu", dodao je.

Azerbajdžan je uz tursku vojnu pomoć zadao jesenas težak poraz Armeniji koja je 1990-ih pobijedila snage Bakua u prvom ratu dviju zemalja.

U petak navečer gotovo 10.000 ljudi je sudjelovalo u mimohodu u Erevanu noseći svijeće kako bi odali počast tim žrtvama.

Aktivisti nacionalističke oporbene stranke Armenske revolucionarne federacije (FRA) koji su bili na čelu povorke palili su turske i azerbajdžanske zastave.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!