LA REPPUBLICA:

Berlusconi daje ostavku za spas eurozone?!

  • Autor: S. S./BBC
  • Zadnja izmjena 26.10.2011 13:41
  • Objavljeno 26.10.2011 u 11:39
Silvio berlusconi, Umberto Bossi, Giulio Tremonti

Silvio berlusconi, Umberto Bossi, Giulio Tremonti

Izvor: Reuters / Autor: Reuters

Čelnici Europske unije okupit će se danas na hitnom sastanku u Bruxellesu kako bi pokušali finalizirati detalje plana za rješenje dužničke krize eurozone. Talijanski premijer, izvještavaju mediji, konačno je dao konkretan doprinos - zeleno svjetlo za reforme u Italiji osigurao je obećanjem da će za dva do tri mjeseca podnijeti ostavku

Prije nego što se zaputi u Bruxelles, njemačka kancelarka Angela Merkel mora dobiti zeleno svjetlo Bundestaga za jačanje operativne moći Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF), pri čemu će se kancelarka možda morati osloniti na glasove oporbenih zastupnika.

Prije summita, Italija pak mora podnijeti detaljan plan za rješavanje golemog javnog duga, a prema posljednjim izvještajima u posljednji tren postignut je dogovor o ekonomskim reformama, uključujući podizanje dobne granice umirovljenja. Berlusconijev koalicijski partner, čelnik Sjeverne lige Umberto Bossi, kasno sinoć priopćio je da je dogovor postignut te preostaje vidjeti što će o talijanskom planu reći Europska unija.

Prema nepotvrđenim informacijama La Reppublice, Berlusconi i Bossi dogovorili su se da će talijanski premijer dati ostavku u prosincu ili siječnju, nakon čega će se održati prijevremeni izbori.


Strah od kolapsa talijanske vlade

Malo je razloga za optimizam – okvirni dogovor Berlusconija i Bossija o mirovinskoj reformi vjerojatno neće zadovoljiti europske partnere Italije, ni međunarodna financijska tržišta koja s punim pravom sumnjaju u sposobnost Italije da otplati svoje dugoročne dugove.

Bruxelles je poručio Berlusconiju da umjesto obećanja mora predočiti činjenice, kojima ne raspolaže. Trenutačno, treća najveća ekonomija eurozone oslanja se na Europsku središnju banku, koja u golemim količinama kupuje talijanske državne obveznice kako bi troškove zaduživanja održala na normalnoj razini.

Strahuje se da će slaba talijanska vlada, koja je prošlog tjedna jedva preživjela glasanje o povjerenju u parlamentu, kolabirati, što bi imalo strašne posljedice na cijelu eurozonu.

Sve manje nade u današnji sporazum

Urednik europske redakcije BBC-ja Gavin Hewitt upozorava da rastu sumnje u postizanje sveobuhvatnog sporazuma za vrijeme summita. Tri su ključne točke o kojima europski čelnici moraju postići suglasje:

•Europske banke moraju dobiti više od 100 milijardi eura svježeg kapitala za zaštitu od mogućih gubitaka u prezaduženim zemljama;

•Europski fond za financijsku stabilnost (EFSF), težak 440 milijardi eura, dobit će veće ovlasti i više sredstava, iako se ne zna kako će se to postići;

•Investitori u Grčku trebat će pristati na gubitke daleko veće od aktualno predloženog otpisivanja 21 posto duga.

Sudeći prema planu, rekapitalizaciju banaka omogućit će privatni investitori, nacionalne vlade i EFSF. I dalje je, međutim, ključno prevladavanje nesuglasica najvećih 'igrača' eurozone: Francuska želi da Europska središnja banka podrži EFSF zajmovima koji bi povećali kapacitet Fonda na dvije do tri milijarde eura, a takav prijedlog blokira Angela Merkel.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi