Profesori Sveučilišta u Beogradu Vladimir Obradović i Ognjen Radonjić zatražili su od nadležnih institucija u EU, a samim tim i Hrvatske da hitno procijene rizik od nezakonitog iznošenja gotovine iz Srbije i razmotre pojačane kontrole na granici
Kako prenosi Nova.rs, profesori su uputili 13 dopisa institucijama u Srbiji i inozemstvu. Osim EU zahtjev su dobile BiH, Crna Gora i Sjeverna Makedonija. Traže hitnu procjenu rizika i razmatranje pojačanih kontrola na graničnim prijelazima i međunarodnim zračnim lukama.
Dopisi carini, policiji i financijskim obavještajcima
Povod su, kako su naveli, događaji u financijskom sektoru Srbije, prije svega oduzimanje dozvole za rad Alta banci, te javno iznesene sumnje u značajne transfere novca iz Srbije u inozemstvo.
vezane vijesti
„Postoje ozbiljni razlozi za sumnju da bi moglo doći do ubrzanog iznošenja novca iz Srbije. Kada postoje upozorenja koja treba provjeriti, odgovorne institucije ne smiju čekati da novac nestane kako bi počele raditi svoj posao“, naveli su Obradović i Radonjić.
Dopisi su upućeni Glavnoj upravi Europske komisije za oporezivanje i carinsku uniju (DG TAXUD), Upravi carina Srbije, Upravi za sprečavanje pranja novca, Graničnoj policiji Srbije te zračnim lukama u Beogradu i Nišu. U regiji su ih dobile nadležne carinske, policijske i financijsko-obavještajne institucije Crne Gore, Sjeverne Makedonije i BiH.
Od njih traže da procijene treba li pojačati kontrole prijenosa gotovine, osobito u zračnim lukama i na kopnenim graničnim prijelazima, te intenzivirati međunarodnu razmjenu informacija o mogućim sumnjivim financijskim tokovima.
Novac sumnjva podrijetla
„Srbija ne smije postati zemlja iz koje se novac sumnjiva podrijetla može neometano iznijeti, dok građanima ostaju posljedice mogućih zlouporaba“, poručili su profesori.
Zatražili su i da institucije, ako utvrde značajne nepravilnosti ili neuobičajeno kretanje gotovine preko granice, o tome pravodobno obavijeste javnost, uz poštovanje zakonskih ograničenja i zaštitu mogućih istraga. Obradović i Radonjić naglašavaju da javno iznesene tvrdnje o međunarodnim transferima tek treba provjeriti i da same po sebi ne dokazuju nezakonite aktivnosti. Njihova inicijativa, kažu, nije usmjerena na ograničavanje zakonitog kretanja građana i njihove imovine, nego na preventivne kontrole utemeljene na objektivnim pokazateljima rizika.
„Novac koji je zakonito stečen i prenosi se u skladu s propisima nema razloga biti predmet sumnje. No ako postoji pokušaj iznošenja nezakonito stečenog novca, država mora reagirati prije nego što bude prekasno. Zaštita javnog interesa ne završava na državnoj granici“, zaključili su.
Prema važećim propisima, preko granice BiH bez posebne dozvole može se prenijeti gotovina u vrijednosti do 10.000 eura. Hoće li institucije BiH postupiti po zahtjevu beogradskih profesora, zasad nije poznato.
