Znanstvenici upozoravaju da bi razlike, prvi put uočene u dobi od godinu dana, mogle dovesti do kognitivnih poteškoća kada djeca krenu u školu.

Više od trećine trudnica u svijetu ima anemiju, stanje najčešće uzrokovano nedostatkom željeza, pri kojem je broj crvenih krvnih stanica niži od uobičajenog. Među simptomima su umor, otežano disanje i vrtoglavica, a najveća učestalost bilježi se u supsaharskoj Africi i južnoj Aziji, prenosi Guardian.

Istraživači s londonskog King’s Collegea i Sveučilišta u Cape Townu pratili su više od 300 majki i njihove djece u Cape Townu. Mozak beba snimali su nekoliko puta u razdoblju od trećeg mjeseca do navršene druge godine života.

Manji volumen mozga

Ukupan volumen mozga beba čije su majke imale anemiju bio je u prosjeku četiri posto manji nego kod djece majki bez anemije. Pritom je svim majkama iz prve skupine dijagnosticiran samo blagi oblik tog stanja.

Razlike su zabilježene u trima dijelovima mozga – putamenu, kaudatnoj jezgri i corpus callosumu, odnosno žuljevitom tijelu koje povezuje dvije moždane hemisfere.

‘Sva tri područja sudjeluju u važnim neuropsihološkim funkcijama’, rekla je glavna autorica istraživanja Jessica Ringshaw, znanstvenica s Instituta za psihijatriju, psihologiju i neuroznanost King’s Collegea te Sveučilišta u Cape Townu. Među tim funkcijama izdvojila je brzinu obrade informacija, regulaciju emocija i izvršne funkcije.

Razlika između dviju skupina djece povećavala se tijekom prve dvije godine života. Corpus callosum bio je u dobi od 12 mjeseci oko četiri posto manji kod djece majki s anemijom, a do njihove druge godine razlika je narasla na šest posto.

Ranija istraživanja provedena u Južnoj Africi među malom i školskom djecom utvrdila su slične razlike u volumenu mozga.

Kognitivne teškoće prisutne i kad djeca krenu u školu

‘Ne govorimo o djeci koja s vremenom sustižu vršnjake i kod koje razlike u mozgu postupno nestaju’, kazala je Ringshaw. ‘One su prisutne i kada djeca navrše šest godina i krenu u školu, kada bi se mogle početi očitovati kao zamjetnije kognitivne poteškoće.’

Prema njezinim riječima, rezultati bi mogli objasniti nalaze prijašnjih istraživanja prema kojima su djeca majki s anemijom postizala slabije rezultate na testovima razvoja.

Majke s anemijom i one bez nje bile su vrlo slične prema drugim čimbenicima, među ostalim prihodima kućanstva i sigurnosti opskrbe hranom. Ringshaw zato smatra da su uočene razlike posljedica anemije tijekom trudnoće.

Rezultati dodatno potvrđuju važnost suzbijanja anemije među ženama reproduktivne dobi, istaknula je.

Pametno je pratiti željezo tijekom trudnoće

‘Trebalo bi provoditi probir na anemiju i nedostatak željeza, osobito tijekom trudnoće’, rekla je Ringshaw, preporučivši, kada je to potrebno, nadoknadu željeza oralnim pripravcima ili intravenskom terapijom.

Uzroci anemije složeni su i mogu uključivati zarazne bolesti. Istraživanje je pokazalo da je ona bila češća među ženama koje žive s HIV-om, zbog čega je, uz nadoknadu željeza, važno i odgovarajuće liječenje infekcija.

Iako je Svjetska zdravstvena organizacija smanjenje učestalosti anemije svrstala među prioritete, napredak je tijekom posljednja dva desetljeća zastao.

Anemija mora biti među prioritetima javnog zdravstva

‘Ako želimo osigurati da djeca ne samo prežive nego i napreduju, anemija sada više nego ikad mora biti među glavnim prioritetima javnog zdravstva’, poručila je Ringshaw.

Istraživanje, objavljeno u časopisu Brain Communications, provedeno je uz pomoć novih uređaja za magnetsku rezonanciju koji su jeftiniji i prenosiviji od konvencionalnih bolničkih uređaja.

Znanstvenici su usporedili snimke dobivene klasičnim MRI uređajima visoke jakosti magnetskog polja sa snimkama napravljenima prijenosnim uređajima niže jakosti. Utvrdili su da su prijenosni uređaji dovoljno osjetljivi da otkriju iste razlike u mozgu beba čije su majke imale anemiju.

‘Ovo istraživanje pokazalo je da naša nova tehnologija može u velikom opsegu mjeriti utjecaj pothranjenosti na razvoj mozga, čak i u nekim od najzahtjevnijih uvjeta’, rekao je Steve Williams, profesor neurooslikavanja na King’s Collegeu. ‘Time će se omogućiti rana i osjetljiva procjena planiranih intervencija.’