Analitičari Robert Barić, Petar Kurečić i Igor Grozdanić u emisiji ‘U mreži Prvog’ upozoravaju da brz i trajan sporazum nije izgledan.

Vojni analitičar Robert Barić ističe da su već na početku primirja postojale sumnje u uspjeh pregovora. 'Tako kompleksna pitanja nije moguće riješiti na brzinu, a da iranskoj strani uvjeti budu prihvatljivi', rekao je. Podsjetio je da je nuklearni sporazum iz 2015. dogovaran dvije godine, što pokazuje koliko su pregovori zahtjevni. 'Čak i da dođe do pregovora, ne očekujem apsolutno ništa od toga', dodao je, upozorivši i na američke poteze u Hormuškom tjesnacu jer otežavaju dijalog.

'Rješenje je postojalo i prije sukoba jer je Iran 26. veljače na zadnjem krugu pregovora u Ženevi, prema omanskim i britanskim diplomatskim izvorima, pristao na veliki ustupak – neće odustati od obogaćivanja urana, ali će procesirati uran koji je obogaćen i čak ga možda poslati u treću zemlju na čuvanje te nastaviti procesiranje, ali pod striktnim nadzorom IAEA-e', ustvrdio je.

'To je bio strahovito veliki ustupak. Umjesto toga, sudeći po diplomatskim izvorima, Steve Witkoff, koji je glavni američki pregovarač, uopće nije shvatio koliki je to ustupak. To je čovjek koji je očito potpuno nekompetentan', dodao je. Rat s Iranom bio je pokrenut na brzinu i kroz 'kaos u odlučivanju', ocijenio je Barić te dodao da se 'definitivno potvrđuje teza da ga je Netanyahu nagovorio'.

Geopolitički analitičar Petar Kurečić smatra da je situacija izrazito nepredvidiva, ponajviše zbog politike Donalda Trumpa. 'Jedan dan je prijetnja da će se uništiti civilizacija, a s druge strane se poziva na pregovore', kazao je. Naglasio je i da 'nije jasno koji su srednjoročni i dugoročni geostrateški ciljevi SAD-a', dodajući da se izlaz iz krize trenutačno čini sve težim.

Kurečić upozorava i na širi geopolitički kontekst, ističući da bi napetosti u Hormuškom tjesnacu mogle imati posljedice za globalno tržište energenata, osobito za azijske zemlje koje su više ovisne o toj ruti.

Stručnjak za energetiku Igor Grozdanić također ne očekuje brzo rješenje sukoba. 'Nažalost, ni Trump, a ni Iranci se ne žele samo tako povući', rekao je. Dodao je da Europa trenutačno nije na prvoj liniji udara, ali posljedice ipak osjeća. 'Hrvatska nije direktno na udaru, mi smo na drugoj i trećoj liniji', pojasnio je.

Osobito je naglasio potrebu za jačanjem energetske neovisnosti. 'Trebamo težiti tome da se uvozi što manje ukupne energije', rekao je, podsjetivši da Europa i dalje uvozi velik dio energenata.