Vrhovni sud odlučio je da potrošači s konvertiranim kreditima u švicarskim francima imaju pravo na zatezne kamate koje su tekle na preplaćene iznose do dana konverzije, ali ne i na povrat preplaćene glavnice. Vlada Zorana Milanovića 2015. godine donijela je zakon o konverziji kredita iz švicarskog franka u euro. Na taj se potez odlučilo oko 55 tisuća građana, dok ih je više od 30 tisuća tužilo banke smatrajući da nisu obeštećeni za preplaćene iznose
Oglasili su se i iz Hrvatske udruge banaka, poručivši da presuda predstavlja odstupanje od svrhe zakona o konverziji:
'Unatoč dvojbama i negativnim posljedicama koje će ova odluka imati na pravnu sigurnost, važno je istaknuti da Vrhovni sud nije prihvatio koncept 'punog obeštećenja', prema kojem bi se korisnike CHF kredita retroaktivno dovelo u položaj kao da su od početka koristili kredit koji tada nije postojao na tržištu. Takav pristup dio bi korisnika stavio u povoljniji položaj od ostalih građana, što nije u skladu ni s praksom Suda Europske unije, koja polazi od uspostave ugovorne ravnoteže, a ne stvaranja 'idealnog kredita'.'
vezane vijesti
Goran Aleksić, koordinator ekonomsko-pravnog tima Udruge Franak, u razgovoru za RTL Danas ocijenio je presudu katastrofalnom.
'Ona je nezakonita, protivna je Zakonu o obveznim odnosima kao i Ustavu RH, protivna je pravu EU-a, ona je arbitrarna i diskriminacijska. Arbitrarna je zato što devet sudaca od njih 13 nisu prihvatili sudska vještačenja kojima je nedvojbeno utvrđeno da potrošači imaju pravo na sve preplaćene iznose jer ih konverzijom nisu dobili. Diskriminacijska je zato što su potrošači koji jesu konvertirali svoje kredite na ovaj način oštećeni time što će na kraju za punu otplatu kredita, od početka do kraja, platiti 20 do 30 posto više nego potrošači koji nisu konvertirali, ali su dobili svoja obeštećenja', rekao je Aleksić.
Rekao je da je takva odluka neustavna i protivna Konvenciji za ljudska prava, kao i da je nezakonita te mora pasti na Ustavnom sudu. 'Ja sam siguran da će, na temelju ustavnih tužbi koje će sigurno uslijediti nakon završetka postupaka na Vrhovnom sudu, Ustavni sud takve presude ukidati i vraćati. I konačno će ljudi dobiti svoja obeštećenja', rekao je.
Na pitanje na čemu će temeljiti ustavne tužbe koje najavljuje, odgovorio je da će to biti zato što je presuda arbitrarna i diskriminacijska.
'To su dva temelja, protuustavna i protiv Konvencije za ljudska prava, na temelju kojih pada svaka presuda na Ustavnom sudu. Dodatni temelj su i četiri suca koji su dali svoja izdvojena mišljenja, to su Damir Kontrec, Jadranko Jug, Josip Turkalj i Dražen Jakovina. Oni su sve što sam rekao potvrdili u izdvojenim mišljenjima i ta mišljenja bit će dobar temelj i argument za svakoga tko krene s ustavnom tužbom da dodatno dokaže da su u pravu', smatra Aleksić.
Dao i savjet za one koji imaju aktivne ustavne tužbe: 'Trebaju nastaviti. Trebaju inzistirati na tome da imaju pravo na puno obeštećenje i tražiti to puno obeštećenje, pored zatezne kamate, to se zove eventualno akumulirani tužbeni zahtjev. Ne bi trebali platiti sudske troškove, treba ih platiti banka jer su, u stvari, dobili sudski postupak, ne u potpunosti nego djelomično. Ali prema pravu Europske unije, prema presudi C-224/19, u takvim slučajevima puni trošak snosi banka.'
