Je li ruska i bjeloruska vojna vježba Zapad 2025 izravna prijetnja NATO-u? Hoće li nakon upada ruskih dronova u Poljsku i Rumunjsku doći do nove eskalacije? Može li uvođenje novog paketa sankcija Rusiji promijeniti stanje na terenu nakon tri i pol godine rata?
Prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti 'Dr. Franjo Tuđman' Gordan Akrap kazao je u emisiji 'U mreži Prvog' da ruska i bjeloruska vojna vježba Zapad 2025 nije prijetnja za europske zemlje i NATO. 'Ta je vježba zanimljiva Zapadu stoga što će on pratiti raspored i upravljanje nuklearnim potencijalom koji se nalazi na teritoriju Bjelorusije. Preleti dronova preko teritorija Poljske i Rumunjske ruska su provokacija', naglasio je.
Što se tiče reakcije SAD-a, profesorica međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih znanosti Đana Luša rekla je da nakon posljednjeg događaja imamo dvosmislene izjave Donalda Trumpa, a preko društvenih medija rekao je da se možda radi o pogrešci.
'Sljedeći korak predsjednika Trumpa je taj da on govori da NATO ne čini dovoljno, što je priznao i glavni zapovjednik oružanih snaga NATO-a', naglašava. Dodaje da je ova situacija pokazala nespremnost NATO-a jer je na jeftino proizvedene letjelice reagirao jako skupom vojnom opremom, što dugoročno nije održivo.
'Trump naglašava da je spreman pomoći i uvesti sankcije Rusiji ako NATO poduzme nešto. Trump igra igru i kupuje vrijeme da bi ostvario svoje ciljeve', smatra Luša.
Akrap naglašava da Ukrajina traži da se NATO snažnije angažira i pokrene sigurnosne mehanizme kako bi pomogao u zaštiti zračnog prostora Ukrajine. 'Nije nemoguće da se, ako se ovakvi napadi nastave, NATO kaže kako zabranjuje zonu leta iznad zapadnog dijela Ukrajine. Ne smijemo zanemariti da Rusija plasira narativ da je NATO napadački savez i agresor', kazao je, dodajući da je to obrambeni savez i nikada nikoga nije napao.
'NATO ne može pokrenuti nijednu akciju ako se sve 32 države saveznice ne slože s time', ističe.
Akrap naglašava da je Bjelorusija saveznik Rusije u napadu na Ukrajinu i njen teritorij predstavlja izazov za zemlje saveznice NATO-a. 'Nakon ove provokacije u Poljskoj, Rusija je odmah stupila u kontakt s Bijelom kućom, a Europu ignoriraju.'
Angažman na Bliskom istoku
Luša je podsjetila da Trumpa u procesu posredovanja između Rusije i Ukrajine vode američki nacionalni i trgovinski interesi. 'Trump poručuje – nemojte kupovati naftu od Rusije, već od SAD-a. Istovremeno je angažiran na Bliskom istoku. Referira se i na Indiju i Kinu te upozorava Europljane da bi trebali snažnije graditi koaliciju protiv Kine', rekla je.
EU je najavio 19. paket sankcija za Rusiju. Akrap je istaknuo da dosadašnje sankcije nisu utjecale na volju Rusije za vojnim djelovanjem. 'Rusija više ne može biti globalni igrač. Ona potpuno ovisi o Sjevernoj Koreji što se tiče isporuke oružja i ljudstva u oružanim snagama, a o Kini i Iranu ovisi što se tiče tehnologije', naglasio je.
Smatra da je Rusija iscrpila svoje financijske potencijale koje je imala na početku rata i sada dolazi do izazovnog vremena pred njima. 'Ukrajina živi i radi te proizvodi, ali ne dovoljno da održi ovakav intenzitet ratnih aktivnosti, stoga bitno ovisi o međunarodnoj pomoći koju dobiva', rekao je.
Luša naglašava da je u Americi društvo podijeljeno, no, kako kaže, svjedočimo ekstremnoj ljevici i ekstremnoj desnici, što rezultira valom političkog nasilja. 'Sloboda govora i mišljenja je ugrožena u SAD-u. To je posljedica narativa koji je dominantan u SAD-u', kazala je.