Indijska i američka svemirska agencija lansirale su zajednički satelit koji će s iznimnom preciznošću nadgledati Zemlju, otkrivajući i najmanje promjene na kopnu, morima i ledenim pokrovima. Ta suradnja između Indijske svemirske agencije (ISRO) i NASA-e donosi podatke koji bi mogli pomoći ne samo Indiji i Sjedinjenim Državama, već i cijelom svijetu u pripremi za prirodne katastrofe i praćenju posljedica klimatskih promjena.

Satelit težak 2.392 kilograma, poznat kao Nasa-Isro Synthetic Aperture Radar (Nisar), lansiran je u srijedu iz baze Satish Dhawan u južnoj Indiji.

Lansiranje ovog sofisticiranog uređaja dolazi neposredno nakon misije Axiom-4, u sklopu koje je indijski astronaut prvi put posjetio Međunarodnu svemirsku postaju (ISS). NASA, koja već ima više od dvadeset promatračkih satelita u orbiti, opisuje Nisar kao 'najsofisticiraniji radar koji su ikad izgradili', sposoban zabilježiti i 'najmanje promjene bilo gdje na svijetu'.

Nisar je prvi satelit koji koristi dvije različite frekvencije radara, NASA-in L-band i ISRO-ov S-band, čime se omogućuje preciznije i dublje promatranje površinskih promjena.

Satelit će se kretati u tzv. Sunčevoj sinkronoj polarnoj orbiti, što znači da će redovito prelaziti ista područja na Zemlji i tako sustavno bilježiti promjene. Bivša znanstvenica NASA-e, Mila Mitra, u razgovoru za BBC je objasnila da će Nisar svakih 12 dana posjećivati istu lokaciju, registrirajući promjene u tlu, ledu i obalnim područjima s preciznošću do nekoliko centimetara.

Ove ponavljajuće snimke generirat će bogate skupove podataka koji će ISRO-u i NASA-i omogućiti bolju pripremu za katastrofe i učinkovitije praćenje utjecaja klimatskih promjena. Površina Zemlje stalno se mijenja, bilo zbog prirodnih procesa ili ljudske aktivnosti. Čak i najmanje promjene mogu imati značajan utjecaj na okoliš. piše izvor.

Direktorica NASA-inog odjela za zemaljske znanosti, Karen St Germain, koja je boravila u Indiji povodom lansiranja, istaknula je važnost satelita u predviđanju prirodnih pojava poput potresa, klizišta i erupcija vulkana. Nisar će također bilježiti spuštanje i podizanje tla, otapanje ledenjaka na Grenlandu i Antarktici te šumske požare. Bit će moguće i pratiti promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem, poput izgradnje infrastrukture ili promjena u korištenju zemljišta.

Nakon lansiranja, satelitu će trebati oko 90 dana da se u potpunosti aktivira i prođe sve testove, nakon čega će započeti s prikupljanjem podataka. Misija vrijedna 1,5 milijardi dolara razvijana je više od deset godina, a Indija je osigurala nosivu raketu, lansirno mjesto i dio opreme.

Karen St Germain je posebno naglasila simboliku misije, budući da su je znanstvenici iz Indije i SAD-a zajedno razvijali tijekom pandemije COVID-19, unatoč tome što su se nalazili na suprotnim krajevima svijeta. Predsjednik ISRO-a, V. Narayanan, izjavio je za indijski NDTV da je ovaj 'satelit koji spašava živote' još jedan dokaz rastućeg vodstva Indije u svemirskim istraživanjima. 'Ovo je još jedan veliki dan za Indiju,' rekao je Narayanan.

Indijski ministar znanosti, Jitendra Singh, nazvao je ovu misiju povijesnim trenutkom u svemirskoj suradnji između Indije i SAD-a te snažnim poticajem međunarodnoj ulozi ISRO-a. 'Nisar nije samo satelit; to je znanstveni stisak ruke Indije i svijeta', rekao je Singh.

Misija dolazi samo nekoliko tjedana nakon što je indijski astronaut Shubhanshu Shukla posjetio Međunarodnu svemirsku postaju u sklopu misije AX-4, koju je predvodila bivša NASA-ina astronautkinja Peggy Whitson. Indija u posljednje vrijeme bilježi značajne uspjehe u svemirskom programu. U kolovozu 2023. postala je prva zemlja koja je uspješno sletjela na južni pol Mjeseca, a nedugo nakon toga lansirana je i prva solarna misija Aditya-L1.

ISRO je već najavio planove za Gaganyaan – prvu indijsku misiju s ljudskom posadom – koja bi trebala biti lansirana 2027. godine. Do 2035. Indija planira izgraditi vlastitu svemirsku postaju, a do 2040. poslati astronauta na Mjesec.