Prije otprilike 700 milijuna godina naš se planet gotovo u potpunosti zaledio – oceani i jezera bili su prekriveni ledom, pa čak i u tropskim predjelima. Znanstvenici već dugo pokušavaju odgonetnuti što je točno pokrenulo ovo ekstremno zaleđivanje, poznato kao Snježna Zemlja, a novo istraživanje nudi intrigantan odgovor: kombinaciju hladne klime i masivnih vulkanskih erupcija, prenosi Guardian.

U središtu nove studije, objavljene u časopisu Journal of Geophysical Research: Planets, nalaze se tzv. Franklinove erupcije – golemi vulkanski događaji koji su se odvili prije oko 720 milijuna godina. Te su erupcije izbacile ogromne količine vulkanskih stijena na površinu u pojasu koji se danas proteže od Aljaske pa preko sjeverne Kanade do Grenlanda.

Slične erupcije događale su se i u drugim razdobljima Zemljine povijesti, no ova je, čini se, bila kobno tempirana: podudarila se s već hladnom klimom i razdobljem prije nego što su se razvile biljke koje bi usporile eroziju. Ogromne površine stijena bile su tako izložene vremenskim utjecajima i kemijskom trošenju, procesima koji iz atmosfere uklanjaju ugljikov dioksid.

Korištenjem klimatskih modela, istraživači su pokazali da je upravo ta kombinacija – intenzivna erozija bez biljne zaštite i već postojeća hladnoća – mogla iz atmosfere izvući dovoljno CO2 da se pokrene lančana reakcija zaleđivanja cijelog planeta.

Zanimljivo, slični vulkanski događaji u toplijim razdobljima Zemljine prošlosti nisu izazvali slične učinke, dijelom i zato što su biljke već prekrivale tlo, usporavajući eroziju i povlačenje ugljika iz zraka.