ZAIGRANI STARAC

Mliječna staza puše goleme balone i ubrzano umire

10.11.2010 u 09:26

Bionic
Reading

Mliječna staza u svojem središtu napuhuje goleme balone plinova od kojih je svaki velik poput male galaksije, pokazala su nova istraživanja NASA-inog teleskopa

Douglas Finkbeiner iz Centra za astrofiziku Harvard-Smithsonian u Cambridgeu u Massachusettsu i njegov tim analizirali su podatke koje je prikupio NASA-in Fermi Gamma-ray svemirski teleskop i otkrili balone koji su vjerojatno stvoreni u eksploziji formacije zvijezda što ju je davno uzrokovala erupcija supermasivne crne rupe u središtu naše galaksije.

Prema rezultatima, koji će biti objavljeni u novom broju časopisa Astrophysical Journal, mjehuri se teško mogu uočiti zbog visoko-energetske magle koja nastaje u interakciji elektrona i protona sa svjetlom i međuzvjezdanim plinovima. Međutim, kada je tim eliminirao njezin utjecaj, otkrio je da se iznad i ispod ravni naše galaksije postoje dva golema balona veličine oko 25.000 svjetlosnih godina, što je oko četvrtine promjera Mliječne staze. Procjenjuje se da svaki od mjehura sadrži energiju oko 100.000 zvijezda supernova.

Finkbeiner i njegovi kolege vjeruju da su mjehuri nastali kombinacijom eksplozija supernova u populaciji golemih zvijezda koje su napuhale balone te djelovanja crne rupe koja je u njima pokrenula gama zračenje.

Teorijski fizičar David Spergel sa Sveučilišta Princeton smatra da je glavni uzrok nastanka mjehura golema crna rupa u središtu naše galaksije mase četiri milijuna puta veće od našeg Sunca. Poznato je da supermasivne crne rupe u drugim galaksijama pokreću vjetrove i mlazove koji iz njih izbacuju teške elemente i plinove.

Prečke ubrzavaju smrt galaksija

Jedno drugo istraživanje poznato kao Galaxy Zoo otkrilo je da velika nakupina zvijezda u središnjoj prečki Mliječne staze najvjerojatnije ubrzava formiranje zvijezda i, kako one troše zalihe materijala, njezinu konačnu smrt.

Galaxy Zoo je astronomski projekt u kojem brojni stručnjaci, ali i amateri iz cijelog svijeta nastoje klasificirati više od 60 milijuna galaksija. Njegova druga, naprednija verzija pokrenuta je u veljači 2009. godine, a temelji se na ideji da je ljudski mozak uspješniji i brži od računala u funkcijama prepoznavanja. Za sudjelovanje u projektu nije potrebno nikakvo posebno astronomsko obrazovanje.

Na temelju prikupljenih podataka znanstvenici su pretpostavili da prečke u središtima galaksija potiču stvaranje velikih plavih zvijezda kratkog vijeka te da hrane masivnu crnu rupu plinovima i prašinom. U tom procesu prečke brzo gutaju materijale za stvaranje zvijezda, pa ostaje samo mrtva galaksija ispunjena crvenim, blijedim zvijezdama.

'Što su galaksije starije, sve češće u njima nalazimo prečke', objasnio je jedan od voditelja projekta Kevin Schawinski, astronom sa Sveučilišta Yale. Tim je zaključio da postoje dva moguća scenarija. Prema prvom, prečke ubrzavaju razvoj galaksija, dok su prema drugom one proizvod starenja galaksija. No Schawinski smatra da dostupni podaci govore u prilog prvome scenariju.

'Čini se da prečke potiču trošenje zaliha plinova tjerajući galaksije prema pasivnom stanju u kojem prestaje stvaranje zvijezda', zaključio je Schawinski.

Rezultati ovog istraživanja predstavljeni su u novom broju časopisa Monthly Notices of the Royal Astronomical Society