Tehnološke kompanije shvatile su da se na njihovim platformama i društvenim mrežama nalazi previše AI slopa koji bi mogao nagristi njihovu zaradu, iako su ga same stvorile. Stoga su krenule u obračun
Tehnološke kompanije koje su nam podarile generativnu umjetnu inteligenciju sad se suočavaju s rastućiim valom AI slopa, odnosno splačina. Zbog toga brojne popularne platforme, društvene mreže i servisi brišu stotine tisuća računa i još nebrojeno više objava povezanih s tim internetskim otpadom.
AI slop je postao toliko raširen da ga je Merriam-Webster lani proglasio riječju godine. No, to je "zabavni" dio online zbivanja.
vezane vijesti
Fake glazba
U praksi, Spotify je u posljednjih 12 mjeseci izbrisao više od 75 milijuna spam pjesama, što je gotovo tri četvrtine svog cijelog kataloga. Razlog? Sam Duboff za New York Times tvrdi da botovi svakog dana generiraju 100.000 novih "pjesama" koje nitko nikad neće čuti.
Naime, svaki stream dulji od 30 sekundi podložan je isplati autorske naknade. Kad se pojavi "beatovi", dovoljno je pustiti botove da ih preslušavaju. Posljedica? Novac od naknada ide na nepoznate adrese, umjesto da završi u džepovima "pravih" glazbenika. Godišnje je riječ o 11 milijardi dolara naknada.
Slična stvar je i na drugim glazbenim platformama. Na Deezeru je gotovo polovica pjesama generirana umjetnom inteligencijom, a na Apple Musicu je takvih glazbenih uradaka gotovo trećina.
Razbijanje klastera
Googleovi istraživači su za potrebe YouTubea osmislili Scalable Cluster Termination System, koji je u šest mjeseci izbrisao oko 130.000 kanala s AI splačinama i to ne temeljem procjene svakog videa, već po obrascima poput tempa objavljivanja, ponavljanja predložaka i koordiniranog ponašanja. Sustav je detektirao i 50.000 klastera računa koji su radili na sličan način. Zbog toga ih je obrisao.
Početkom ove godine YouTube je obrisao 16 kanala s ukupno 35 milijuna pretplatnika, 4,7 milijardi pregleda i, prema procjenama, oko 10 milijuna dolara godišnje zarade. Samo jedan kanal, Kapwing, ubirao je oko 4,25 milijuna dolara godišnje. Isti je kanal izračunao da više od 20 posto prvih "shortsa" koje YouTube nudi novim korisnicima zapravo čini AI splačina.
TikTok je u prva tri mjeseca ove godine uklonio više od 377.000 videa zbog kršenja pravila o umjetnoj inteligenciji. Uz to, automatski su označili i više od tri milijarde AI-generiranih snimki.
Startup Pangram je ustvrdio da je na X-u, gotovo polovina objava duljih od 50 riječi napisana pomoću AI-ja. Zbog toga su zabranili objavu aplikacijama koje plaćaju botove za objavu. LinkedIn je uveo gumb "Izgleda kao AI slop", a Pinterest i TikTok testiraju opcije kojima korisnici sami mogu smanjiti količinu AI slopa u svom feedu.
Paradoks
Pritom je Google najbolji primjer paradoksa da se tech-industrija pošto-poto rješava onog što je sama stvorila. Nakon što su ubacili Gemini u tražilicu, mailove, karte i putne servise, šef YouTubea, Neal Mohan naglasio je kako je "upravljanje AI slopom" jedan od prioriteta ove godine.
Takvih primjera ima još. Meta je u srpnju obećala poduprijeti europski pakt o obveznom označavanju AI sadržaja, da bi potom pustila, pa nakon tri dana povukla, generator slika koji je javne Instagram profile automatski označavao referentnim materijalom.
No, ovakva čistka ne prolazi bez kolateralnih žrtava. Kanali brojnih legitimnih, odnosno "stvarnih" kreatora obrisani su samo zbog toga jer su imali zajedničke predloške ili isti raspored objava. Stručnjaci upozoravaju da bi Googleov pristup mogao "pokositi" one koji objavljuju puno sadržaja. Iz YouTubea tvrde da se manje od jedan posto ukinutih kanala uspješno žali na brisanje, što znači da biva vraćen online.
Nema šale u EU-u
No, za razliku od SAD-a, gdje se sve odnosi na dobru volju tech kompanija da se bore s vlastitim grijesima, Europska unija je 2. kolovoza aktivirala članak 50. Akta o umjetnoj inteligenciji. AI-generirani sadržaj mora nositi jasnu oznaku i strojno čitljiv trag. Deepfakeovi se moraju označiti, a chatbotovi moraju priznati da nisu ljudi. Kazne za prekršitelje su do 15 milijuna eura ili tri posto svjetskog godišnjeg prometa.
No, razne taktike kojima se tech-kompanije bore protiv splačina, znak je da se radi o sistemskom problemu, a ne samo lošem sadržaju kojeg je dovoljno označiti i ukloniti, upozorava Camille François sa Sveučilišta Columbia.
Platforme koje će ovom izazovu pristupiti krivo, suočit će se s odljevom korisnika. Zbog toga brisanje splačina nije kraj priče, već trenutak u kojem je industrija shvatila da je zagađenje koje je sama dozvolila počelo nagrizati njihov profit, koji se temelji na želji korisnika da ono što gledaju, slušaju i čitaju dolazi od čovjeka.
