Filmaš James Cameron koji se ovoga proljeća spustio do najdublje točke na svijetu, na dno Marijanske brazde u Tihom oceanu, a potom i u nešto pliću brazdu kraj Papua Nove Gvineje, konačno je objavio što je sve tamo otkrio
Svijet koji su zabilježile njegove kamere, dno prekriveno sagovima neobičnih cjevčica, mikroorganizmima koji se 11 km ispod morske površine hrane kemikalijama iz stijena, možda nije baš tako fascinantan kao Pandora iz njegovog filma Avatar, no svakako je vrlo zanimljiv za znanstvenike. Naime, neki stručnjaci smatraju da su u sličnom okolišu mogli nastati prvi živi organizmi na Zemlji ali i na drugim svjetovima u Sunčevom sustavu.
'Mislimo da bi ovakva kemija mogla biti korijen metabolizma', rekao je Kevin Hand astrobiolog iz Jet Propulsion Laboratorija (JPL) u Pasadeni. 'To bi mogao biti pokretač koji je doveo do nastanka života. Možda ne samo ovdje već i na nekim drugim mjestima primjerice na ledenom Jupiterovu mjesecu Europi', dodao je.
Cameron se u Marijansku brazdu spustio 26. ožujka podmornicom Deepsea Challenger. Ondje je proveo tri sata istražujući morsko dno, a potom se brzo vratio na površinu. Po izlasku iz podmornice rekao je da dno izgleda muljevito i pusto kao Mjesečeva površina. Međutim, znanstvenici koji su kasnije analizirali snimke i uzorke koje je prikupio otkrili su da Marijanska brazda baš i nije tako pusta kako se činila na prvi pogled.
Uz neobične dubinske tepihe ekspedicija je otkrila još 20-ak tisuća mikroba te nekoliko novih vrsta većih organizama među kojima i rakove duge oko 18 cm. Analize su pokazale da ova stvorenja u organizmu imaju spojeve koji pomažu tkivima i proteinima da bolje funkcioniraju na velikim tlakovima. Jedan od njih je scilo-inositol koji se koristi za razgrađivanje taloga koji uzrokuju Alzheimerovu bolest. Deepsea Challenger je također pronašao i divovske amebe koje spadaju u najveće jednostanične organizme. Prilikom urona na drugoj lokaciji pored papue Nove Gvineje pronašao je i velikog morskog krastavca te cijele kolonije morskih crva.
Zanimljivo je da je Marijanska brazda također i najstarije dno oceana na svijetu – prije 180 milijuna godina ono je bilo rastopljena lava. To je mjesto na kojem se susreću dvije tektonske ploče – veća pacifička ponire pod manju marijansku. Znanstvenici pretpostavljaju da je upravo na nekom takvom mjestu nastao život na Zemlji prije četiri milijarde godina. Temperature su ondje bile niže, a stijene su mogle biti izvor potrebnih kemijskih sastojaka.
Rezultate svoje ekspedicije Cameron je prošli tjedan predstavio na godišnjoj konferenciji American Geophysical Uniona u San Franciscu.
