Za HRT su međimurski vinar Boris Novak i župnik Silvio Košćak iz Svetog Jurja u Trnju otkrili strogo čuvana pravila o izradi misnog vina – pića koje se ne smije ni aromatizirati ni miješati s drugim sortama
Za razliku od vina koja se nalaze na policama trgovina ili u vinskim kartama restorana, vino namijenjeno euharistiji proizvodi se prema posebnim pravilima Katoličke crkve i nosi naziv misno vino. Takvo vino mora imati odobrenje Biskupije te mora biti posvećeno.
vezane vijesti
Premda su ga nekada župe proizvodile u vlastitim vinogradima, danas misno vino uglavnom pripremaju privatni vinari koji se strogo pridržavaju crkvenih propisa.
Župnici ističu kako kod izbora misnog vina presudno nije da bude vrhunske kvalitete u komercijalnom smislu, već da ispunjava propisane uvjete. U Međimurju, gdje su vinske sorte iznimne, često se koriste upravo bijela vina jer tamna, premda jednako kvalitetna, zahtijevaju više truda pri čišćenju liturgijskog posuđa.
Među onima koji proizvode misno vino ističe se međimurski vinar Boris Novak, poznat i po svojim buteljama za tržište.
'Misno vino mora biti iz grožđa, prirodno, ne smije se dodavati arome ni šećer, ne smije se oduzimati ili dodavati kiseline', rekao je za HRT Boris Novak iz naselja Banfi u Štrigovi.
Za razliku od komercijalnih vina, misno se ne smije aromatizirati niti miješati s drugim sortama – ono mora biti potpuno čisto i prirodno, jer u liturgiji predstavlja krv Kristovu. Međutim, dodavanje šećera dopušteno je samo u iznimnim slučajevima, kada je vinogradarska godina bila osobito nepovoljna.
Kako objašnjava župnik Silvio Košćak iz Svetog Jurja u Trnju, temeljno pravilo jest da vino mora potjecati od grožđa, biti prirodno fermentirano te bez ikakvih dodataka poput aroma, voćnih sokova ili drugih sastojaka koji su u komercijalnoj proizvodnji dozvoljeni.
'Imam zanimljivost iz povijesti 1967. godine. Jedna je biskupija iz Indije, s obzirom na to da su imali malu količinu šećera u moštu, pitala Vatikan smiju li dodati šećer u mošt i s obzirom na to da je takva situacija i da je Crkva uvijek brinula ne samo o čistoći vina za Euharistiju nego i o potrebama vinogradara i podrumara, dopustila je da se smije dodavati 10 do 12 posto šećera u mošt da bi se započela fermentacija, a sve zato da bi se postiglo stabilno vino. Također, neki dokumenti govore da treba imati 8 do 14 posto alkohola', ispričao je župnik.
