Kontakt s Jeffreyjem Epsteinom stavlja norvešku krunsku princezu pod sve veći pritisak. Novi dokumenti ne samo da otkrivaju tko ju je upoznao s osuđenim seksualnim prijestupnikom, već i dovode u pitanje njezino nedavno javno posipanje pepelom
U objavljenim spisima nalaze se stotine e-mailova između norveške krunske princeze Mette-Marit (52) i Jeffreyja Epsteina - dijelom u upadljivo bliskom, mjestimice gotovo koketnom tonu. Dokumenti također razotkrivaju tko je norvešku princezu uveo u krug osuđenog pedofila: riječ je o Borisu Nikoliću, dugogodišnjem bliskom suradniku Epsteina i Billa Gatesa.
U mailu iz 2011. godine Nikolić je pisao Epsteinu: 'Jedna prijateljica dolazi u New York. Sjajna je. Bilo bi odlično kada biste se mogli sresti', prenosi, između ostalog, norveški list VG.
Isprika koja 'ne drži vodu'?
Nakon što su njezine veze s Jeffreyjem Epsteinom postale javne, princeza Mette-Marit pokušava sanirati štetu. U izjavi koju je norveška kraljevska kuća objavila još 6. veljače, princeza naglašava da se jasno distancira od Epsteinovih zločina i duboko žali što ranije nije prepoznala s kim ima posla. Uz to, Mette-Marit se izričito ispričala kralju i kraljici, koji su pogođeni ovom aferom.
Međutim, sada objavljeni Epsteinovi dosjei prikazuju drugačiju sliku. Privatni e-mailovi dokazuju da je Mette-Marit nastavila komunicirati s njim i nakon njegove presude.
U listopadu 2011. pisala je Epsteinu: 'Guglala sam te nakon zadnjeg maila. Slažem se, nije izgledalo baš dobro.'
Ovaj detalj je posebno neugodan jer je poruka poslana otprilike pola godine nakon svjedočenja Virginije Giuffre, koja se u britanskom Daily Mailu javno razotkrila kao jedna od Epsteinovih žrtava, što sugerira da je princeza mogla znati puno više nego što sada priznaje.
Tko je Boris Nikolić?
Prema podacima sa službene stranice njegove tvrtke Biomatics Capital, ali i detaljnim profilima koje su objavili Bloomberg i Fox Business, Nikolićev put započeo je u Hrvatskoj.
Diplomirao je medicinu na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je odradio i kliničku obuku u Kliničkom bolničkom centru Zagreb. Sredinom 90-ih odlazi u SAD, gdje njegova karijera doživljava strelovit uspon. Godine 1994. završava postdoktorsku obuku iz transplantacijske imunologije na prestižnom Harvard Medical Schoolu. Radi kao instruktor kirurgije i medicine, a potom i kao docent medicine na Harvardu.
Godine 2002. postaje osnivač i direktor Laboratorija za naprednu imunologiju u sklopu Massachusetts General Hospitala, jedne od najboljih bolnica na svijetu. Tijekom svoje znanstvene karijere potpisao je više od 70 znanstvenih članaka i patentnih prijava, a njegovi istraživački interesi fokusirali su se na imunogenetiku, autoimunost i istraživanje matičnih stanica.
Pravi zaokret prema svijetu velikog biznisa i filantropije dogodio se kada je postao glavni savjetnik za znanost i tehnologiju Billa Gatesa. Na toj utjecajnoj poziciji, koju je obnašao do 2014. godine, Nikolić je vodio odabrane investicijske aktivnosti u profitnim i neprofitnim sektorima za Gatesa i njegov ured Gates Ventures.