Najmlađi sin milijardera Warrena Buffetta, Peter Buffett, svoje je nasljedstvo u Berkshire Hathawayu prodao 1977. godine. Za to je tada dobio 90.000 dolara, a razlog je bio jednostavan - želio je ostvariti glazbenu karijeru. Odluka, koju je donio sa 19 godina, koštala ga je bogatstva koje bi danas vrijedilo više od 500 milijuna dolara, ali mu je, kako sam kaže, dala 'nešto beskrajno vrjednije' - vrijeme
Što biste učinili da vam je otac jedan od najbogatijih ljudi na svijetu, a s 19 godina dobijete nasljedstvo od 90.000 dolara u dionicama koje će jednoga dana vrijediti gotovo pola milijarde?
Peter Buffett, najmlađi sin investicijske legende Warrena Buffetta, imao je jednostavan odgovor: uzeo je svoje nasljedstvo, dionice Berkshire Hathawaya koje bi danas bile vrijedne stotine milijuna, i prodao ih. Ne, nije ih upotrijebio za luksuzno putovanje na Bora Boru, nego ih je zamijenio za priliku da se bavi onim što mu je stvarno važno: glazbom.
Warren Buffett je prije nekoliko godina izjavio da će 99 posto svog bogatstva donirati u humanitarne svrhe te će svojoj djeci ostaviti dovoljno da mogu raditi bilo što, ali ne i dovoljno da ne rade ništa. Peter je tu lekciju dobro naučio i usvojio. Dok bi većina nas možda bila u iskušenju da zadrži te dionice, on je vidio stvari drugačije.
Nije otrčao na Wall Street niti počeo kupovati nekretnine. Otišao je u glazbeni studio te počeo stvarati pjesme i istraživati vrstu života o kakvom većina djece milijardera može samo sanjati – onaj vođen strašću, a ne profitom.
Luda odluka ili genijalan potez?
'Iskoristio sam svoju ušteđevinu da kupim nešto beskonačno vrjednije od novca: iskoristio sam je da kupim vrijeme', napisao je Peter u svojoj knjizi 'Life Is What You Make It', izdanoj 2010. godine.
Dok su njegova braća i sestre brzo potrošili svoj dio nasljedstva, Peter je izabrao drugačiji put. Odustao je od Stanforda, preselio se u San Francisco i počeo graditi glazbenu karijeru u skromnom studijskom stanu. Novac je uglavnom trošio na opremu za snimanje - svoju jedinu ekstravagantnost. Bez formalnog plana, ali s jasnom strašću, proveo je stotine neplaćenih sati eksperimentirajući zvukom i učeći zanat glazbene produkcije.
'Bez onih stotina neplaćenih sati koje sam proveo petljajući s opremom za snimanje, ne bih pronašao svoj zvuk ili pristup', objašnjava Peter, a 'to je zahtijevalo strpljenje i vrijeme'.
Zanimljivo je to da, za razliku od Joea Hilla, koji je čitavo desetljeće uspješno skrivao da mu je otac ni manje ni više nego Stephen King, Peter nije skrivao svoje ime niti se pokušavao pretvarati da mu otac nije onaj koji jest. Odrekao se mogućnosti da radi i stvara glazbu pod pseudonimima, potpisujući se svojim pravim imenom za reklame i mreže.
Slučajan susret koji je promijenio sve
Velik uspjeh stigao je potpuno slučajno. Dok je jednog dana prao auto, susjed je počeo razgovor s njim. Kada je saznao da je Peter glazbenik koji pokušava uspjeti u glazbenom svijetu, predstavio ga je svojem zetu, animatoru kojem je trebala glazba za novu kabelsku televiziju. Riječ je bila o danas kultnom MTV-ju.
Ta prilika dovela ga je do uspješne skladateljske karijere. Peter je sudjelovao u stvaranju glazbe za oskarovsku partituru filma 'Ples s vukovima', objavio je gotovo 15 studijskih albuma i kasnije osvojio Emmy. Etablirao se u svijetu new-age i ambijentalne glazbe i nikada nije ni pokušao postati novi Bruce Springsteen.
Očeva životna lekcija
Iako bi danas dionice Berkshire Hathawaya koje je posjedovao vrijedile više od 500 milijuna dolara, Peter je rekao da ne žali. Njegova odluka u skladu je s vrijednostima koje mu je usadio otac, a on je oduvijek savjetovao mladim ljudima da se bave poslom koji bi radili čak i kad novac ne bi bio presudan faktor za to.
'Moj otac me naučio da cilj rada nije zaraditi što je više novca moguće - to je 'etika bogatstva' - nego da čovjek mora raditi ono što voli’, rekao je. Dok je Warrenova strast za investiranjem donosila ogromno bogatstvo cijeloj obitelji, Peter naglašava da ga nikad nije poticao da juri za bogatstvom radi samog bogatstva.
'Iskreno mislim da je očevo odbijanje da mi omogući lak put bio čin ljubavi. Kao da je htio reći - vjerujem u tebe i ne trebaš moju pomoć', rekao je Peter i dodao:
'Postoje mnogi ljudi koji su privilegirani... ali ne razumiju vrijednost vremena i umjesto toga pokušavaju požuriti svoju sudbinu. Zbog toga završavaju na poslovima koji možda jesu, a možda nisu pravi za njih, koji možda jesu, a možda nisu ispunjavajući.'
Aktivizam i novo poglavlje života
Peter i njegova žena Jennifer nisu se zaustavili samo na glazbi te su se 2010. godine preselili u Kingston u New Yorku i pokrenuli NoVo Foundation, odlučni uložiti novac u ono što vjeruju - socijalnu pravdu i lokalni razvoj.
Jedan od najzanimljivijih projekata bila im je lokalna valuta buffett bucks - način zadržavanja novca u lokalnoj cirkulaciji i jačanja malih poduzeća. Također su uložili 13 milijuna dolara u Hudson Valley Farm Hub, poljoprivredno gospodarstvo na 1500 hektara.
Naravno, nisu svi u Kingstonu bili oduševljeni Peterom Buffettom i odmah ga proglasili narodnim herojem. Dapače, neki su mještani izrazili zabrinutost zbog ovisnosti ekonomije njihove zajednice o privatnoj zakladi te moći koja dolazi s velikim novcem.
Lekcija za sve nas
No Peterova odluka da proda dionice koje bi danas vrijedile astronomsku sumu možda zvuči ludo, ali rezultirala je životom punim svrhe i kreativnosti.
'Darovanje je nešto što nisam zaslužio', priznaje Peter, ali isto tako upozorava da mnogi ljudi propuštaju slične prilike jer žure prema sudbini umjesto da uzmu vremena za pronalaženje onoga što ih stvarno ispunjava.
On pak nije vidio očevo bogatstvo kao nešto što će ga usrećiti, već kao uteg oko vrata koji nije želio. Želio je slobodu, ne samo više nula na računu. I ta sloboda, kako mnogi financijski savjetnici vole reći, može biti još vrjednija ako dođe rano u životu. Davanje djeci manjeg nasljedstva dok su mladi, po toj logici, pomaže im da pronađu uporište da bi sami počeli graditi nešto svoje. U Peterovu slučaju to se pokazalo i više nego uspješnim.